Njemačka priprema novi zakon koji će strancima olakšati dobivanje njemačkog državljanstva. Jedna je to od mjera u sklopu šire reforme useljeničke politike s ciljem povećanja ukupne radne snage
Nacrt zakona, koji će biti predočen Bundestagu u narednim mjesecima, omogućit će podnošenje zahtjeva za državljanstvo nakon pet godina boravka u zemlji, umjesto sadašnjih osam. Oni koji iskažu želju za brzom integracijom, naprimjer ako nauče njemački jezik, moći će predati prijavu već nakon tri godine.
Također bi se ukinula zabrana dvojnog državljanstva za doseljenike iz zemalja koje nisu članice EU-a, što znači da se imigranti više ne bi morali odreći državljanstva matične zemlje. Trenutno samo osobe s putovnicama EU-a ili one čiji je jedan roditelj iz Njemačke imaju pravo na državljanstvo, prenosi tportal.
Njemačka vlada je krajem prošle godine predstavila svoju verziju ‘zelene karte’, a ona olakšava kvalificiranim radnicima ulazak u zemlju čak i ako nemaju prethodnu ponudu nekog njemačkog poslodavca. No moraju ispunjavati barem tri od četiri kriterija. To su posjedovanje fakultetske diplome ili stručne kvalifikacije, radno iskustvo od najmanje tri godine, znanje jezika ili prethodno boravište u Njemačkoj te da su mlađi od 35 godina.
Najavljena reforma je najopsežnija revizija njemačkih pravila o dobivanju državljanstva od 2000., kada su djeca imigranata u Njemačkoj prvi put automatski stekla uvjete za državljanstvo, piše CNBC.
Koalicijska vlada provodi niz socijalno progresivnih politika u nastojanju da privuče 400.000 kvalificiranih stranih radnika svake godine kako bi se uspostavila ravnoteža između starenja stanovništva i nedostatka radne snage.
Njemačka je dosegnula rekordan broja stanovnika – 84,3 miliona u 2022. – potaknut snažnim povećanjem neto imigracije, čemu su doprinijele i ukrajinske izbjeglice. Usprkos tome, gospodarstvo se bori s nedostatkom radne snage jer populacija stari. Istraživanje provedeno u siječnju pokazalo je da više od polovice njemačkih kompanija muku muči s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalificiranih radnika.
Istovremeno Njemačka zaostaje po stopama naturalizacije u odnosu na ostale evropske zemlje. U 2020. odobreno je 1,3 državljanstva na 100 stranih rezidenata dok je prosjek EU-a 1,6. Stranim radnicima to otežava uključivanje na tržište rada. Procjenjuje se da 10 miliona ljudi – oko 12 posto od 80 miliona stanovnika zemlje – trenutno živi u zemlji bez njemačke putovnice, što znači da nemaju pravo glasa niti mogućnost zapošljavanja u određenim državnim službama.
U Berlinu, gradu koji je na glasu kao njemački melting pot, čak jednoj trećini stanovnika bilo je onemogućeno glasovati na izborima posljednjih godina zbog postojećih zakona o državljanstvu.
S pravilom o osmogodišnjem boravku u zemlji za dobivanje državljanstva, Njemačka je trenutno među restriktivnijim državama u Europi. Francuska i Irska, primjerice, traže samo pet godina, a Španjolska i Italija zahtijevaju 10 godina.
Novi zakon trebao bi se naći u Bundestagu u nadolazećim mjesecima s ciljem da bude izglasan do ljeta 2023. godine. Očekuje se da će protiv njega biti određeni dio oporbe, uključujući Kršćansko-demokratsku uniju, koja smatra da se time riskira obezvrjeđivanje njemačkog državljanstva.
Ipak, za vladajuće će veći problem biti spora njemačka birokracija jer ne uspijeva riješiti ni postojeće zahtjeve. Trenutno je u obradi njih oko 100.000, s tim da su neki stariji od tri godine. Od toga se 26.000 nalazi samo u Berlinu. Procjena je da će reforma dovesti do povećanja broja novih zahtjeva za državljanstvo od 50 posto do 100 posto, a time će se produljiti i vrijeme njihove obrade, prenio je tportal.
