Impresivna cifra od preko četiri milijarde eura godišnje robne razmjene drže Hrvatsku na samom vrhu najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera naše zemlje. Iza ovih rezultata stoji svakodnevni rad na terenu, savladavanje administrativnih barijera i građenje povjerenja među privrednicima sa obje strane granice.
O stvaranju stabilnog poslovnog okruženja, o nesigurnosti koja je i dalje najveći izazov s kojim se investitori susreću te o načinu na koji Hrvatska može biti ključni mentor Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji, govorio je Nikica Pažin, ministar savjetnik Ureda Hrvatske gospodarske komore (HGK) pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.
Veze BiH i Hrvatske
U intervjuu za Poslovne novine Pažin najavljuje i dolazak najvećih hrvatskih kompanija i brendova na predstojeći 100 EXPO u Sarajevu, objašnjava ulogu Hrvatskog poslovnog kluba u kreiranju novih poslovnih prilika te iz ugla čovjeka sa decenijskim iskustvom u realnom i institucionalnom sektoru šalje snažnu poruku o neiskorištenom potencijalu i budućnosti bh. privrede.
Vaša uloga kao ministra savjetnika Ureda Hrvatske gospodarske komore (HGK) pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH izuzetno je dinamična. Koje su glavne aktivnosti i strateški ciljevi ureda HGK u Sarajevu i na koje sve načine i kojim aktivnostima olakšavate saradnju privrednika s obje strane granice?
„HGK kao institucija u Hrvatskoj postoji od 1852. godine kao stručno-poslovna organizacija. Ured HGK u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini ima strateški cilj biti servis hrvatskim gospodarstvenicima, koji svoje poslovanje obavljaju na tržištu Bosne i Hercegovine ili planiraju investirati u nju. Ured prvenstveno olakšava gospodarstvenicima međusobno povezivanje, rješavanje i vođenje kroz administrativne prepreke.“
Kada razgovarate sa predstavnicima hrvatskih kompanija koji žele ući na bosanskohercegovačko tržište, šta je ono što ih najviše privlači da ulažu u BiH? Zanima me i koje su najveće administrativne ili infrastrukturne barijere na koje Vam se žale i na čijem uklanjanju moramo svi zajedno više raditi u budućnosti?
„Postoji veliki interes hrvatskih kompanija za ulazak na bh. tržište iz više razloga. Povijesna povezanost, isti jezik, navike, kvalitetna radna snaga, ali postoje i velike barijere koje otežavaju planiranje ulaganja i dolaska na bh. tržište. Osnovni problem je nepostojanje cjelovitog tržišta u zakonodavnom smislu, podjele koje direktno utječu na poslovanje, bezbroj „papira“, nedostatak digitalizacije poslovanja i na prvom mjestu, istaknuo bih, to što Bosna i Hercegovina nije članica EU, što otežava poslovanje, kako zbog graničnih barijera i carinskih propisa, tako i zbog zakona koji opet nisu jedinstveni.“
Impresivni brojevi
Koje su najveće zablude i predrasude koje ste razbijali hrvatskim poduzetnicima koji su željeli poslovati na našem tržištu?
„Ne bih to nazvao zabludama i predrasudama, već situacijama koje mogu otežati poslovanje, a o njima sam govorio kada sam opisivao problematiku. Nazvati ću ih jednom riječju. NESIGURNOST. Upravo to je ono što moramo dokazivati i uvjeravati da je rješivo i moguće.“
Robna razmjena između BiH i Hrvatske premašuje impresivnih četiri milijarde eura. Kako u svjetlu ovih brojki vidite dalji privredni razvoj naših zemalja i u kojim sektorima vidite najveći neiskorišteni potencijal, odnosno prostor za rast u narednim godinama?
„Točno. Robna razmjena između naših zemalja premašila je četiri milijarde eura i time Hrvatsku svrstala na čelo ljestvice partnera. Postoji još puno potencijala, posebice u granama poljoprivrede, energetike i turizma. Upravo zbog blizine tržišta, mogućnosti povezivanja u tim granama gospodarstva, ali i u energetici kao grani koja zauzima posebno mjesto u poslovanju obje zemlje.“
Najavili ste dolazak petnaestak vodećih hrvatskih kompanija na nacionalni paviljon kojeg ćete imati na ovogodišnjem 100 EXPO-a u Sarajevu. Možete li nam otkriti o kojim se industrijama i brendovima radi te kakva su konkretna očekivanja od B2B susreta i konferencijskog dijela sajma?
„Sa ponosom mogu reći da će Ured HGK u Veleposlanstvu Republike Hrvatske na 100 EXPO dovesti najveće hrvatske kompanije, iz svih grana poslovanja, pa ću navesti samo neke od njih. To su VETROPACK, ERICSSON NIKOLA TESLA, INFOBIP, ALARM AUTOMATIKA, PODRAVKA, NEXE GRUPA, FRANCK, BADEL 1862, STANIĆ GRUPA, LEDO, PASTOR, AUTO FLOTA i ostali. Svi očekujemo da će se kroz B2B susrete i konferencije postići i ostvariti još bolji rezulteti.“
Važnost evropskih fondova
U Bosni i Hercegovini već godinama postoji i Hrvatski poslovni klub (HPK). Koja je njegova primarna uloga, ko su članovi i koje su ključne prednosti koje HPK kroz članstvo nudi bosanskohercegovačkim i hrvatskim privrednicima?
„Hrvatski poslovni klub (HPK) ima 70tak članova. Većinom su to tvrtke iz Hrvatske, ali ima ih i iz Bosne i Hercegovine. HPK surađuje sa sličnim klubovima iz drugih zemalja (Austrijski, Američki, Talijanski poslovni klubovi) i kroz zajedničke nastupe čak utječemo na promjene zakonskih regulativa, predlažemo institucijama sve što je važno za poslovanje naših kompanija, ali i povezujemo članove međusobno. Time postižemo brže djelovanje, kvalitetnu razmjenu informacija.“
Može li HPK pomoći malim i srednjim preduzećima, ne samo da apliciraju za poslove, već i da se lakše povežu sa velikim korporacijama, koje im, opet, posljedično mogu otvoriti neka nova tržišta i učiniti da i oni sami, premda mali, postanu dio velikih poslova?
„Naravno. Treba reći i da ne dijelimo članove na velike i male. Upravo smo tu da svakom članu pružimo potporu, pa i upućivanjem, kako u projekte EU, tako i u sve ostale mogućnosti napredovanja.“
Bosna i Hercegovina je na putu ka Evropskoj uniji. S obzirom na bogato iskustvo Hrvatske u procesu prilagođavanja evropskim standardima, na koji način HGK i hrvatske kompanije mogu pomoći BH privredi u procesu tranzicije i usklađivanja sa rigoroznim EU regulativama?
„Odlično pitanje jer tu leži veliki potencijal razvoja. Hrvatska kao članica EU i Šengena može i treba biti „mentor“ Bosni i Hercegovini u njenom što lakšem ulasku u obitelj koja se zove Europska unija (EU). Hrvatska Vlada, HGK i svi mi se otvoreno i maksimalno zalažemo da se to i dogodi. Već duže vrijeme provodimo projekt povlačenja bespovratnih sredstava u zajedničkom prijavljivanju na otvorene projekte, ali za sada samo za lokalnu samoupravu. Primjera je puno, navest ću samo općine Vitez, Rama, Brod…“
BiH je mjesto u EU
Ideja o zajedničkim nastupima kompanija iz BiH i Hrvatske na trećim, udaljenim tržištima, nije od jučer I takvih primjera imamo, iako ne dovoljno. Gdje vidite realan potencijal za takvu vrstu konzorcija, koje oblasti su najpotentnije za takve nastupe?
„Naravno da okupljanje i umrežavanje olakšavaju nastupe, ali je to trenutno, zbog političke situacije i razjedinjenosti zakonodavnih struktura, otežano. Moram istaknuti i ulogu Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) sa kojom puno surađujemo, a koja zajedno sa nama pruža veliku potporu gospodarstvu Bosne i Hercegovine upravo na temu zajedničkih nastupa na trećim i udaljenim tržištima. Smatram da je najveći potencijal u oblastima energetike, informatike, metalne industrije…“
Prije nego ste došli u Sarajevo, a ima tome već osam godina, decenije ste proveli na vodećim pozicijama u velikim kompanijama. Šta Vas je zapravo najviše iznenadilo kada ste prešli na, uvjetno rečeno, drugu stranu, u institucionalni sektor? Kada se osvrnete unatrag, je li bilo teže voditi kompanije ili graditi poslovne mostove između dvije države?
„Interesantno pitanje i mogu reći da obje strane imaju svoje specifičnosti. Vodio sam velike kompanije, kako hrvatske, tako i strane, i imao priliku naučiti koliko je težak i zahtjevan to posao. Od planiranja poslovanja, realizacije, odnosa sa partnerima, zaposlenicima, zajednicom. Ali dolaskom u Ured HGK u Veleposlanstvu RH, u institucionalni sektor, stekao sam neka nova znanja, a najveće je da jedno bez drugoga ne mogu biti uspješni. Čak sam uvidio kako sam mogao biti još uspješniji da sam koristio prednosti koje pružaju institucije poput HGK i HPK. Jer mi iz Ureda nudimo informacije, nudimo „put“ kojim se najbrže ide, nudimo sve ono što gospodarstvenici u realnom sektoru ponekad ne vide. Zato mogu reći da je Ured HGK u Sarajevu ispunio svoju misiju. Kolegica Kristina Duno i ja u Sarajevu smo svojim aktivnostima upravo prepoznati kao ljudi i institucija koji smo uvijek tu za svakog gospodarstvenika, svaku tvrtku, bez obzira na to je li ona iz Hrvatske ili se radi o kompaniji iz Bosne i Hercegovine koja želi ojačati svoje poslovanje u Hrvatskoj.“
I za kraj, imate li neku poruku koju želite poslati gospodarstvenicima, institucijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i šire, a koja može biti sažetak svega do sada rečenoga?
„Moja poruka, mene osobno, čini zadovoljnim i sretnim čovjekom koji je toliko godina proveo na ovim poslovima i ona bi bila: Bosna i Hercegovina je lijepa zemlja, zemlja dobrih ljudi, zemlja u kojoj se isplati investirati, raditi. Zemlja velikih potencijala i neistraženih mogućnosti, kako za poslovanje, tako i za život. A svi problemi, posebno oni koji nas trenutno okružuju (politička neistomišljenost, podjele) biti će kroz određeno vrijeme zaboravljeni. Želja mi je da BiH što prije postane članica EU i time osigura za svoje građane razvoj, napredak i sigurniji, bolji život.“
