Dok se njemački trgovački gigant Lidl ubrzano priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, malo je poznato da je kompanija tokom svoje međunarodne ekspanzije doživjela i jedan veliki neuspjeh. Riječ je o Norveškoj, koja je ostala jedina evropska zemlja iz koje se Lidl potpuno povukao nakon ulaska na tržište.
Njemački diskontni lanac otvorio je prve prodavnice u Norveškoj 2004. godine, uvjeren da će njegov poslovni model, koji se pokazao uspješnim širom Evrope, jednako dobro funkcionisati i u ovoj skandinavskoj državi, piše BiznisInfo.ba.
Planovi su bili ambiciozni, a kompanija je u kratkom roku otvorila oko 50 prodavnica. Međutim, stvari nisu krenule onako kako je Lidl očekivao.
Kupci nisu prihvatili Lidlov model
Za razliku od većeg dijela Evrope, norveško tržište bilo je pod snažnom kontrolom nekoliko domaćih trgovačkih lanaca koji su godinama gradili lojalnost kupaca.
Norvežani su bili naviknuti na lokalne proizvode, domaće brendove i specifične potrošačke navike. Lidl je, s druge strane, nastupio s modelom koji se oslanjao uglavnom na vlastite robne marke i veliki udio uvozne robe. Iako je kompanija pokušala privući kupce nižim cijenama, to nije bilo dovoljno da ozbiljnije ugrozi etablirane konkurente.
Lidl se suočavao i s administrativnim preprekama, jer je u više navrata nailazio na otpor lokalnih vlasti i dugotrajne procedure za dobijanje građevinskih dozvola za nove prodavnice, što je dodatno usporilo njegovo širenje na norveškom tržištu.
Nakon nekoliko godina poslovanja tržišni udio Lidla ostao je na svega oko jedan do dva posto, što je bilo daleko ispod očekivanja kompanije.
Povlačenje nakon samo četiri godine
Godine 2008. Lidl je donio odluku da napusti Norvešku. Kompanija je prodala kompletnu mrežu od 50 prodavnica, logističke kapacitete i ostalu imovinu domaćem trgovačkom lancu Rema 1000, čime je okončan jedan od rijetkih neuspješnih pokušaja širenja njemačkog giganta.
Norveška je tako postala jedina evropska država iz koje se Lidl potpuno povukao nakon ulaska na tržište. Ovaj slučaj i danas se često navodi kao primjer da ni najveće svjetske kompanije nisu imune na pogrešne procjene i da uspjeh u jednoj zemlji ne garantuje uspjeh u drugoj.
Nakon Norveške uslijedio novi rast
Zanimljivo je da neuspjeh u Norveškoj nije usporio daljnju ekspanziju kompanije. Naprotiv, Lidl je u godinama koje su uslijedile nastavio snažno širenje širom Evrope, otvarajući stotine novih prodavnica i ulazeći na nova tržišta.
Danas posluje u 32 zemlje i raspolaže s više od 12.900 prodavnica, zbog čega se smatra jednim od najuspješnijih trgovačkih lanaca na svijetu.
Mnogi analitičari smatraju da je upravo neuspjeh u Norveškoj natjerao Lidl da promijeni pristup međunarodnoj ekspanziji, pa kompanija danas znatno više pažnje posvećuje prilagođavanju lokalnim navikama potrošača, saradnji s domaćim dobavljačima i uvrštavanju lokalnih proizvoda u svoju ponudu.
Šta to znači za BiH
Naravno, teško je povlačiti direktne paralele između Norveške i Bosne i Hercegovine. Norveška je među najbogatijim državama Evrope, sa specifičnim tržištem i snažnom domaćom konkurencijom. BiH je, s druge strane, tržište na kojem potrošači mnogo više pažnje posvećuju cijenama, što je upravo segment na kojem Lidl tradicionalno gradi svoju strategiju.
Osim toga, njemačka kompanija je godinama pripremala ulazak u BiH, kupovala zemljišta i gradila logističku infrastrukturu, uključujući veliki distributivni centar u Kiseljaku. Ipak, norveški primjer pokazuje da čak ni najveći evropski trgovinski lanci ne mogu uspjeti bez dobrog razumijevanja lokalnog tržišta i potreba kupaca.
Za Lidl je Norveška ostala jedina velika evropska lekcija. Za Bosnu i Hercegovinu tek predstoji odgovor na pitanje hoće li njemački diskonter ponoviti uspjehe iz Hrvatske, Srbije i drugih zemalja regiona.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
