Uvoz nafte i naftnih derivata na domaće tržište, uprkos stalnom poskupljenju, ide uzlaznom putanjom, pa je samo u prvom polugodištu ove godine u BiH stiglo 30 miliona litara crnog zlata više nego u istom periodu 2022. godine.
– U istom periodu godinu ranije na domaće tržište stiglo je 664,98 miliona litara nafte i naftnih derivata, za šta je izdvojeno duplo manje novca, odnosno 638,47 miliona maraka – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.
Brojke o uvozu nafte i naftnih derivata pokazuju da je na startu godine, odnosno u januaru i februaru zabilježen znatan rast uvoza na domaćem tržištu.
U martu ove godine su uvezene gotovo iste količine nafte kao i martu 2021. godine, dok je u aprilu i maju nastavljen trend rasta uvoza. Međutim, u junu ove godine je zabilježen pad uvoza nafte na domaće tržište.
Naftaši navode i da je moguće da su i određene količine nafte samo transportovane kroz BiH, odnosno da su završile u nekim drugim zemljama.
– Kod nas je drastično pala potrošnja auto-plina. Ne znam šta je razlog tome. Kada je riječ o gorivu, i tu je primjetan blagi pad potrošnje – naveo je direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić i dodao da je moguće da su neke količine uvezenog goriva samo transportovane kroz BiH.
Bajić navodi da, koliko zna, nisu formirane zalihe goriva u Srpskoj.
Sa druge strane, na benzinskim pumpama “Super petrol” navode da ne primijete promjene kad je u pitanju potrošnja goriva kod njih, iako je gorivo stalno poskupljivalo.
– Prodaja je zadržana na nekom istom nivou – naveo je vlasnik kompanije “Super petrol” iz Banjaluke Veljko Đukić.
Predstavnici grupacija za promet nafte i naftnih derivata u Srpskoj i FBiH nisu odgovarali na naše pozive, tako da nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje šta je razlog rasta uvoza goriva usljed stalnog poskupljenja, te da li i pojedini naftaši formiraju zalihe.
Vlada RS je u okviru interventnih nabavki planirala stvaranje određenih zaliha goriva, a u Ministarstvu trgovine i turizma RS naveli su da još uvijek taj plan nije realizovan, odnosno da nisu stvorene zalihe nafte.
Sa druge strane, Srbija je počela da stvara zalihe goriva, pa pored obaveznih i zaliha u Republičkim robnim rezervama, od 1. jula naftne kompanije koje posluju u toj zemlji moraju da imaju i operativne rezerve. Ekonomski stručnjaci taj potez ocjenjuju kao više nego dobar, jer navode da stvaranjem zaliha neće biti većih problema.
Strah od recesije
Analitičari “Citogrupe” navode da bi do kraja godine cijena sirove nafte mogla pasti na 65 dolara za barel, a onda i na 45 dolara do kraja 2023. ako nastupi recesija. Takvu pretpostavku temelje na izostanku intervencija zemalja proizvođača nafte i padu investicija u sektoru.
