Šef odjeljenja animacije sarajevskog Prime Time studija i nekadašnji loš đak, Andrej Jagar, zalaže se za drugačiji pristup nastavi putem učenja kroz igre.
On je na konferenciji Nove tehnologije u obrazovanju, koju je u Beogradu organizovao British Council, predstavio tri obrazovna profila zasnovana na video igrama, smatrajući ovaj metod dobrim načinom primjene novih tehnologija u savremenom školstvu.
Jagar na konferenciji “Nove tehnologije u obrazovanju”
Vodeći se ličnim primjerom, Jagar smatra da je jako bitno dati šansu nedovoljnim i dovoljnim učenicima, jer i oni poslije škole moraju nešto raditi. Igra nudi vrlo jednostavno rješenje za to jer ima nivoe težine – lako, srednje teško i teško (easy, medium i hard). Ovaj koncept, prema njegovom mišljenju, može biti primijenjen i u nastavi.
„Slažem se da treba znati matematiku, ali ne možete davati isti sadržaj svima. Ukoliko meni ne ide matematika baš najbolje i ako nisam zainteresovan za predmet, dajte mi jednostavne stvari, ali ako je volim, dajte mi nešto što je nevjerovatno teško kako bih naučio još više“, demonstrira svoj pristup obrazovanju Jagar.
Nakon što se „provukao“ kroz osnovnu i srednju školu, promijenio nekoliko poslova, došao je u Prime Time, kompaniju za animaciju i produkciju igara, u kojoj sada kao šef odjeljenja animacije, pored redovnog posla, podučava nove 3D animatore za ovaj studio.
Tokom svog predavanja na konferenciji Nove tehnologije u obrazovanju, Jagar je govoreći o pozitivnom pristupu nastavi kao dobar primjer naveo igru Super Mario, čiji je veliki fan.
Prema njegovom mišljenju djelo japanskog kreatora igara Šigeru Mijamotoa, počiva na nekoliko principa koje je moguće primijeniti u nastavi – igra počinje sa upitnikom, vodi se principom da su manji neuspjesi samo način da uspijete i nagrađuje prethodne neuspjehe novim životom prije sljedeće prepreke.
S druge strane, u domaćem školstvu postoje nepisana pravila kojima on nije bio zadovoljan kao đak i koje i danas smatra besmislenim:
- Moguće je izgubiti godinu zbog samo jednog predmeta
„Ako ja ne volim matematilku, ja je nikad neću naučiti i nisam“ , smatra Jagar.
„Znam mnogo učenika koji su mnogo učili da bi položili tu matematiku, dobili dvojku i na taj način zanemarili ostale predmete u kojima su mogli biti odlični. Smatram da je to pristup koji ne treba da imamo u 2018. godini.“
- Dobri učenici ne dobijaju pažnju koju zaslužuju, zbog prebacivanja fokusa profesora na loše đake koje pokušavaju da podstaknu da uče.
- Unaprijed određene vrijednosti
Navodeći primjer književnih klasika koji su dio obavezne školske lektire, Jagar smatra da oni nisu podjednako bitni za sve.
„Promijenila su se interesovanja, učenici čitaju Gospodara prstenova, a nastavnici Anu Karenjinu. Učenicima treba dati izbor da čitaju i naslove koji ih zanimaju, jer trenutno veliki jaz između nastavnika i učenika nastaje i zbog toga što dvije generacije ne mogu da komuniciraju na pravi način.“
- Učenicima nije pokazano kako stečeno znanje mogu koristiti.
„Da je meni moj nastavnik matematike rekao to je jezik robota, ja bih matematiku učio. Poblem je u pristupu, ali s druge strane i u tome što se đaci ne uče nekim bitnim stvarima – kako raspolagati finansijama, kako izvaditi dokumente, platiti porez…“ smatra on.
S tim u vezi, Jagar je sa svojim studijom radio nekoliko projekata za škole kao što su kratka edukativna igra o požaru u školi, 3D učionica i edukacija djece o minama. U vrijeme online predavanja, You Tube tutorijala, audio knjiga, Jagar smatra da obrazovanje mora da se osavremeni uz metode koji će dati šansu i lošim đacima.
