Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, dok je euro oslabio jer je napad Rusije na Ukrajinu usmjerio ulagače prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 96,56 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,40 posto, na 115,55 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,45 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1270 dolara.
U četvrtak, nakon napada Rusije na Ukrajinu, dolarov indeks naglo je skočio i dosegnuo 97,74 boda, najvišu razinu od lipnja 2020. godine. S druge strane cijena eura oštro je pala i u jednom trenutku zaronila na samo 1,1005 dolara, najnižu razinu od lipnja 2020.
Napad Rusije na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora, najveći je napad na jednu državu u Europi nakon Drugog svjetskog rata i snažno je uzdrmao financijska tržišta, pa su ulagači tražili utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijima, dok su rizičnije valute bile pod prodajnim pritiskom.
Analitičar MUFG-a Lee Hardman smatra kako će zazor investitora od rizika dominirati u kratkoročnom razdoblju, pogodujući daljnjem jačanju dolara, jena i švicarskog franka.
“S druge strane, rizici za daljnje slabljenje i dalje su uvelike prisutni kod ruske valute i drugih europskih valuta koje su ranjivije na negativne efekte vojne akcije u Ukrajini”, kazao je.
Ruska valuta pod pritiskom
Tečaj ruske valute u četvrtak je potonuo na rekordno nisku razinu od 89,98 rubalja za dolar i približio se ključnoj razini od 100 rubalja za euro. Usporedbe radi, kretao se oko 70 rubalja za dolar i 81 za euro prije najnovijeg kruga geopolitičkih napetosti između Moskve i Zapada.
Ruska središnja banka u četvrtak je intervenirala na tržištu kako bi poduprla rubalj, pa se tečaj ruske valute u petak ponešto oporavio.
SAD, Europska unija i neke druge zemlje na invaziju su odgovorile nametanjem oštrih sankcija Rusiji, na što je Moskva u petak odgovorila najavom da je spremna uvesti protusankcije Zapadu.
Unatoč tome, u petak se valutno tržište ponešto smirilo.
“Na deviznim tržištima jutros je nešto mirnija situacija dok svijet nastoji polako prihvatiti neugodnu činjenicu da je Europu zadesio rat”, rekao je Chris Turner, analitičar u ING-u.
Utjecaj rata u Ukrajini na monetarnu politiku
Osim izravnih posljedica rata u Ukrajini, trgovci valutama pokušavaju procijeniti njegov utjecaj na monetarnu politiku u zemljama diljem svijeta.
Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) poručili su da bi situacija u Ukrajini mogla navesti ECB da uspori tempo ukidanja poticajnih mjera.
Stoga se sada na tržištu očekuje da će ECB do kraja prosinca povećati ključnu kamatu za 0,35 postotnih bodova, dok se još početkom tjedna očekivalo da će povećanje biti za 0,50 postotnih bodova.
Uz to, investitori i pojedini američki dužnosnici ocjenjuju da će rat vjerojatno usporiti, ali ne i zaustaviti proces povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Dužnosnici Feda u javnim se istupima prepiru oko toga treba li na sjednici u ožujku povećati kamatne stope za četvrt ili pola postotnog boda.
Hina
