Državna cesta D403 danas će biti puštena u promet, najavljeno je jučer iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i iz Hrvatskih cesta, investitora projekta.
Najskuplja cesta u Hrvatskoj, kako je nazvana već od samog početka gradnje, prije tri godine, trebala bi biti otvorena za promet vozila u poslijepodnevnim satima.
Svečanosti otvorenja na čvoru Škurinje prisustvovat će premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Jučer je iz Hrvatskih cesta potvrđeno da je završen tehnički pregled ceste duge svega tri kilometra i vrijedne 60 miliona eura, kao i da je za cestu izdana upotrebna dozvola.
Time su zadovoljeni svi preduslovi da ova prometnica koja povezuje kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali (u Rijeci) i čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici, bude danas puštena u promet.
Na trasi ceste D403 koju je gradio konzorcij firmi GP Krk, Kolektor CPG iz Slovenije i Euroasfalt iz BiH, izgrađen je niz vrlo zahtjevnih cestovnih objekata, pri čemu gotovo čitava, niti tri kilometra duga cesta, prolazi kroz usjeke, tunel, željeznički podvožnjak ili vijaduktima pa je praktički cijela pod zemljom ili u zraku.
Najzahtjevniji objekt na trasi ceste bio je tunel sa tri trake Podmurvice, dug 1.300 metara, kojim će promet teći dvama trakama uzbrdo, od ulaza s kružnog toka pokraj zgrade Zapadnog trgovačkog centra u smjeru čvora Škurinje, i jednom trakom u obrnutom smjeru.
Paralelno s glavnom cijevi tunela, u sklopu projekta izgrađen je i 850 metara dug evakuacijski tunel, zajedno s više evakuacijskih izlaza na površinu, piše Novi list.
Cesta iz tunela izlazi na kružnu raskrsnicu, s koje vodi prema kontejnerskom terminalu, prvo podvožnjakom ispod željezničke pruge, a zatim i vijaduktom Pioppi na jednoj strani, te vijaduktom Mlaka do raskrsnice sa Zvonimirovom i Benčićevom ulicom na drugoj, kojom će se osigurati povezivanje nove ceste s mrežom gradskih prometnica u zapadnom dijelu središta Rijeke.
Izgradnja ceste D403 započela je prije nešto više od tri godine, a tok izgradnje pratile su brojne nepredviđene i neočekivane poteškoće, počevši s izbijanjem pandemije COVID-19, zbog koje su dobrim dijelom bili poremećeni opskrbni lanci na tržištu, kao i uvjeti rada te mobilnost radne snage, preko ruske invazije i rata u Ukrajini koji je doveo do velike energetske krize i brojnih drugih poteškoća, kao i do velike inflacije u zadnjih nešto više od godinu dana.
Uprkos svemu, radovi koje izvode GP Krk, slovenski Kolektor CPG i Euroasfalt iz Bosne i Hercegovine, privedeni su samom kraju oko tri mjeseca kasnije od prvobitno najavljivanih rokova za završetak koji su trebali biti krajem juna, odnosno početkom jula ove godine, piše riječki Novi list.
