Evropska unija postavila je jasan rok: do kraja 2027. godine okončat će sav uvoz ruskog plina, čime počinje najdublja transformacija evropskog energetskog sistema u posljednjih nekoliko decenija.
Ovo je ključni zaključak sporazuma koji su 3. decembra u Briselu postigle države članice i Evropski parlament, čime je praktično nacrtana nova energetska mapa kontinenta.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja se oslanja gotovo isključivo na ruski gas, to znači jedno: preostaju još samo dvije godine da se pripremi za potpuno novi režim snabdijevanja.
Kako će EU postepeno ukinuti ruski plin
Prema mehanizmu usvojenom u Briselu:
Kratkoročni ugovori
- LNG: zabrana uvoza od 25. aprila 2026.
- Plinovodni transport: zabrana od 17. juna 2026.
Dugoročni ugovori
- LNG: zabrana od 1. januara 2027.
- Plinovodni gas: postepeno ukidanje od 30. septembra 2027., najkasnije do 1. novembra 2027., uz uslov da su ispunjeni ciljevi punjenja skladišta.
Drugim riječima, EU u naredne dvije godine zatvara vrata ruskom gasu, a tim procesom zahvaćene su sve tranzitne i povezane zemlje, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana.
Bugarska najavila kraj tranzita – ključni udar na pravac koji koristi Srbija
Bugarska, preko koje ruski plin ulazi u EU i Srbiju kroz sistem Turskog toka, najavila je da će podržati potpunu obustavu tranzita prema EU, što uključuje i ograničavanje protoka prema zemljama koje nisu članice, ali zavise od istog pravca.
Srbija, koja više od 80% svojih potreba zadovoljava ruskim plinom, nema dugoročni ugovor sa Gazpromom, što je čini posebno ranjivom. Promjene koje nastupe u Bugarskoj i EU automatski se reflektuju na dostupnost i cijenu gasa na Balkanu.
Uvoz ruskog plina u EU pao na historijski minimum, ali i dalje vrijedi 15 milijardi eura godišnje
EU je od 2022. presjekla najveći dio energetskih veza s Rusijom:
- nafta iz Rusije čini manje od 3% uvoza,
- ali ruski plin i dalje učestvuje sa oko 13% – oko 15 milijardi eura godišnje.
Ovaj ostatak Brisel sada uklanja novim paketom sankcija, uz argument da dosadašnja ovisnost predstavlja strateški rizik, podsjećajući na ruske obustave isporuka iz 2006., 2009. i 2022. godine.
Šta znači sve ovo za Bosnu i Hercegovinu?
Energoinvest je potvrdio da BiH ima dugoročni ugovor o snabdijevanju ruskim plinom, a prema EU pravilima njegova primjena bi se mogla nastaviti do 1. januara 2028. godine.
Time BiH dobija dvogodišnji prostor za prilagodbu, iako formalno nije obavezana odlukama EU. Međutim, iako je BiH van EU, energetski tokovi su uvezani:
- Gas koji ulazi u BiH dolazi preko sistema koji se direktno povezuje sa evropskim tržištem. Bilo kakva promjena u EU automatski utiče na cijenu i dostupnost gasa u regionu.
- Politički i regulatorni trendovi EU imaju sve veći indirektni utjecaj na zemlje Zapadnog Balkana.
Energoinvest poručuje da slijedi faza detaljne pripreme, prilagođavanja ugovornih odnosa i aktivnog traženja alternativnih pravaca snabdijevanja.
Bez novih pravaca snabdijevanja – stabilnost je dovedena u pitanje
U saopćenju Energoinvesta jasno je naglašeno: bez otvaranja novih izvora i ruta, dugoročna stabilnost BiH mogla bi biti ozbiljno narušena.
To se posebno odnosi na:
- logistiku i infrastrukturu,
- eventualne poremećaje na regionalnim tržištima,
- tehničku ovisnost o ruskom energetskom sistemu kroz Srbiju i Bugarsku.
Južna interkonekcija – ključni projekat za narednu deceniju
U ovom kontekstu, projekt Južne plinske interkonekcije postaje strateška tačka opstanka energetskog sistema BiH.
Ovaj projekat omogućio bi:
- pristup neruskim izvorima gasa,
- mrežnu povezanost sa EU sistemom,
- skidanje rizika zavisnosti od jedne rute,
- otvaranje energetskog tržišta za investitore.
Ukupan investicijski potencijal procjenjuje se na više od dvije milijarde eura, uključujući dodatne planirane interkonekcije.
Posebno je značajno da je iskazan interes američkih kompanija da učestvuju kroz koncesione modele, što bi moglo ubrzati implementaciju.
Zaključak: Vrijeme curi – BiH ulazi u presudne dvije godine
Prema dinamici koju je postavila Evropska unija, 2026. i 2027. godina biće presudne za energetsku sigurnost regiona.
BiH ima nešto duži rok, ali nijedna zemlja Zapadnog Balkana više ne može planirati budućnost na osnovu ruskog plina.
Ako Bosna i Hercegovina želi izbjeći energetski šok u 2028., sada mora ubrzati diversifikaciju izvora; razvoj Južne interkonekcije; modernizaciju infrastrukture; usklađivanje pravila sa EU.
Evropa je povukla jasnu liniju – sada je pitanje koliko brzo će Balkan slijediti novu energetsku kartu kontinenta.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba