Naredne godine trebala bi početi realizacija velikog “američkog” energetskog projekta koji uključuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Radi se o izgradnji novog plinovoda dugog 243 kilometra, vrijednog oko 270 miliona eura, odnosno više od pola milijarde KM, piše BiznisInfo.ba.
To je plinovod Južna interkonekcija, koji će prvi put omogućiti dotok američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Bosnu i Hercegovinu.
Kako će američki plin stizati u BiH
Američki LNG brodovima već pristiže na LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Odatle postoji razvijena gasna mreža, ali se južni krak završava kod Splita, u mjestu Dugopolje.
Tu počinje Južna interkonekcija. Od Dugopolja će ići prva dionica kroz Hrvatsku do Zagvozda u makarskom zaleđu, gdje trasa mijenja pravac i kreće prema Imotskom i granici s BiH.
- Dugopolje – Zagvozd: 52 km
- Zagvozd – Imotski – granica BiH: 22 km
Hrvatski operator Plinacro za ukupno 74 kilometra planira uložiti oko 169 miliona eura. S hrvatske strane nikada nije bilo prepreka – čekalo se rješavanje političkih pitanja u BiH.
Trasa kroz BiH: dva pravca i strateški značaj
Na teritoriji Bosne i Hercegovine trasa je duga 169 kilometara, a vrijednost radova procjenjuje se na oko 100 miliona eura. Plinovod će u BiH ulaziti kod Posušja i imat će dva kraka:
Krak za Hercegovinu koji vodi prema Mostaru, a prolazi kroz razvijenu Zapadnu Hercegovinu, uključujući industrijske zone Širokog Brijega i Gruda.
Krak za Srednju Bosnu ide prema Travniku, povezuje se na postojeći plinovod Travnik – Zenica – Sarajevo. Predviđen je razvoj distributivnih mreža prema Busovači, Vitezu, Novom Travniku, Bugojnu i drugim gradovima.
Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijardi m³ plina godišnje.
Politički zastoj i konačno rješenje: uključivanje američke kompanije
Godinama je najveći problem u BiH bio politički spor oko toga ko će graditi i upravljati plinovodom. Hrvatski politički blok tražio je osnivanje novog operatera koji bi bio pandan BH Gasu, čime bi se stvorio model „dvostrukih institucija“, sličan elektroprivredama i telekomima.
Međutim, stranke iz Sarajeva su to odbile, uz podršku američkih partnera.
Prije desetak dana konačno je pronađeno rješenje: plinovod će graditi i njime upravljati američka kompanija, što je model koji je, čini se, prihvatljiv svim stranama.
Šta kaže Ambasada SAD-a
Prema procjeni Ambasade SAD-a:
- ovaj model će omogućiti brzu i učinkovitu realizaciju projekta,
- američki investitori mogu osigurati da radovi napreduju bez zastoja,
- Južna interkonekcija će osigurati pristup pristupačnijem i pouzdanijem američkom LNG-u,
- BiH će znatno ojačati svoju energetsku sigurnost.
Lideri u BiH dali su principijelnu saglasnost i obavezali se da će nastaviti detaljne tehničke razgovore. Plan je da gradnja krene naredne godine.
Gas iz Azerbejžana
U konačnici, BiH bi preko Južne interkonekcije u budućnosti mogla dobijati i plin iz drugih izvozda, između ostalog iz Azerbejdžana.
To će biti moguće kada se izgradi cijeli Jadransko-jonski plinovod koji će se – preko Hrvatske, Crne Gore i Albanije – u Grčkoj spajati na takozvani Transjadranski plinovod.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
