Joe Biden ponovo je, nakon 12 godina, ušao u Bijelu kuću, ovaj puta kao predsjednik, s misijom spašavanja ekonomije od najdublje krize koja je pogodila SAD i svijet. Njegov tim već je nagovijestio da stara rješenja neće biti dovoljna.
Prije 12 godina svijet se oporavljao od šoka finansijske krize i iako Biden brani ekonomske rezultate svog tadašnjeg šefa, predsjednika Baracka Obame, mnogi u njegovom današnjem timu voljeli bi da je SAD tada napravio više, piše agencija Hina.
Za Bidena predsjednika prva će tačka ekonomskog programa biti covid 19.
Njegov predsjednički mandat počeo je u vrijeme pandemije koja i dalje ne pokazuje znakove posustajanja i svakodnevno odnosi hiljade života i ostavlja bez posla sve više ljudi.
Uzrečica da je zdravlje bogatstvo dobiva novo značenje, budući da je na kocki i otvaranje ekonomija.
Previše ili premalo?
Novi američki predsjednik nedavno je iznio “Plan spašavanja Amerike”. Predlaže paket mjera u vrijednosti 1.900 milijardi dolara za finansiranje vakcinacije svih građana i intenzivnijeg testiranja na koronavirus i za novčanu podršku domaćinstvima, kompanijama i nižim instancama vlasti.
Više od polovine toga iznosa namijenjeno je izravnoj finansijskoj pomoći porodicama, uključujući čekove na 1.400 dolara za većinu domaćinstava, značajno povećanje naknada za nezaposlenost i produžavanje njihove isplate za milione građana koji su bez posla.
Plan uključuje i podizanje savezne minimalne plaće na 15 dolara na sat i finansiranje brige o djeci.
Prvi će test za realizaciju prijedloga biti tijesna većina koju Bidenovi demokrati imaju u Kongresu. Novi predsjednik pokušat će dobiti podršku republikanaca, koje muče troškovi. Lijeva pak struja u Demokratskoj stranci želi još veću pomoć..
Pođe li Bidenu za rukom dobiti podrškuu Kongresa, nagrada ekonomiji bio bi mogući rast u 2021. godini kakav nije viđen od Reaganovog doba, po stopama od pet ili šest posto.
Traži se ambicija
Kočnica je planovima naslijeđeni golemi državni dug, dijelom povezan s kolapsom ekonomije i sa 4.000 milijardi dolara podrške koje je osigurao kabinet predsjednika Donalda Trumpa.
Ali je li to uistinu ograničenje?
Janet Yellen, Bidenova kandidatkinja za ministricu finansija, rekla je da će cijena zaduživanja vjerojatno još dugo biti niska, a kao bivša šefica američke centralne banke Fed, zna što govori.
Malo je vjerovatno da će SAD spustiti kamatne stope u negativno područje, kao što je učinila eurozona, a to znači da će tražiti alternativne mogućnosti podrške ekonomiji.
Čini se da svi u novom kabinetu podržavaju mantru da je jeftino zaduživanje države kako bi se trošilo ne samo moguće već i prikladno, nužno i ključno.
Za Bidena to znači opsežnu potrošnju na zelenu energiju i radna mjesta, a isto tvrde i vlade gotovo svih zemalja svijeta.
Nova američka vlada sufinansirat će dugoročnu transformaciju ekonomije, koju su potaknule klimatske promjene, signalizirao je predsjednik predsjednik vraćanjem SAD-a u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, iz kojeg je istupio za mandata Donalda Trumpa.
Kina kao tačka kontinuiteta
Hoće li Biden time definitivno prekinuti kontinuiranu smišljenu eroziju multilateralnog sistema pod predsjednikom Trumpom? Odgovor je potvrdan u većini tačaka, ali ne u svima.
Američka antipatija prema Kini i pokušaji zauzdavanja njenog uspona nastavit će se i u Bidenovo doba, procjenjuje BBC.
Bidenov kabinet ipak neće proširiti trumpovski merkantilizam i na demokratske saveznike.
Trumpov trgovinski program sistematski je potkopavao Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) a protekcionizam se spočitavao i Evropskoj uniji.
Novi američki predsjednik i njegov tim vjerojatno će EU smatrati strateškim saveznikom, iako ih je začudio navrat-nanos skopljen dogovor EU- i Kine o investicijskom paktu, neposredno uoči Bidenove inauguracije.
Drugi zanimljiv globalni izazov mogle bi biti tehnološke kompanije.
Predsjednik Trump branio je američke divove od pokušaja drugih zemalja da im oporezuju prihode. Biden bi mogao pokušati otkloniti neke bojazni koje su izazvali ti globalni mega-monopoli, posebno one pretočene u upozorenja da nenamjerno potiču političke podjele i ekstremizam.
Novi će predsjednik ipak ponajprije biti zaokupljen fiskalnim poticajima za spas ekonomije a njegov tim strahom da 2009. godine nije učinio dovoljno.
Ovaj puta neće ponoviti tu grešku, zaključuje BBC u analizi, prenosi agencija Hina.
