Dok akvizicija Telemacha od strane BH Telecoma ulazi u završnu fazu, stvari se poprilično komplikuju.
Informacija koja se pojavila prije nekoliko dana da je HT Eronet uputio primjedbu na ovu akviziciju mogla bi imati mnogo veću važnost nego što joj se pridaje, piše BiznisInfo.ba.
Naime, Eronet je kompanija koja je u većinskom državnom vlasništvu, odnosno u kojoj 50,1 posto dionica ima Federacija BiH. Naravno, kompanijom upravlja HDZ s obzirom na nacionalnu i političku podjelu unutar Federacije.
Zanimljivo je da su drugi najveći dioničar Hrvatske telekomunikacije Zagreb sa 39,1 posto dionica, a da Hrvatske pošte Zagreb imaju 5,2 posto dionica.
Osim što je ova kompanija uputila prigovor, u hrvatskom „korpusu“ u BiH se generalno javilo negativno raspoloženje o spomenutoj akviziciji. Između ostalog, reagovala je i stranka HRS koja je kazala da bi ovom kupovinom svi komunikacijski kanali prešli u rukama Sarajeva.
No, postavlja se pitanja da li hrvatske stanke uopšte mogu spriječiti ovu kupovinu, ili je ona unutrašnja stvar BH Telecoma.
(Nacionalni) Ključ je u Konkurencijskom vijeću
Ključ je svakako u Konkurencijskom vijeću BiH, gdje se sada lome koplja o ovom pitanju. Načelno gledajući, ovo tijelo je sastavljeno od stručnjaka i nezavisno je u svom radu.
Imenovanje članova Konkurencijskog savjeta sprovodi se na sljedeći način:
- tri člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, po jednog iz sva tri konstitutivna naroda;
- dva člana Konkurencijskog vijeća imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine;
- jednog člana Konkurencijskog savjeta imenuje Vlada Republike Srpske.
Odluke Konkurencijskog savjeta donose se većinom glasova prisutnih članova, s tim da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan član iz reda konstitutivnih naroda. Član Konkurencijskog savjeta ne može biti uzdržan od glasanja.
PROČITAJTE JOŠ – Da li je kupovina Telemacha isplativa i koliko će trebati da se vrati uloženi novac
Dakle, ovo tijelo, iako nezavisno u svom radu, ipak biraju političari, a glasanje se vrši po nacionalnom ključu, što znači da predstavnici bilo kojeg naroda mogu zaustaviti bilo koju akviziciju.
Naravno, za to moraju imati zakonske argumente s obzirom na to da na svaku odluku Konkurencijskog vijeća nezadovoljna stranka u postupku može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Odluke se, dakle, ne mogu donositi po vlastitom nahođenju već isključivo na bazi Zakona o konkurenciji BiH i podzakonskih akata.
No, prostora za različita tumačenja zakonskih akata uvijek ima, pogotovo u ovom slučaju kada zajednički udio BH Telecoma i Telemacha iznosi skoro 60 posto, što uveliko premašuje propisani prag od 40 koji se smatra dominantnim položajem.
Kako smo već pisali, činjenica da neke kompanije prelaze spomenuti prag ne znači automatski da akvizicija ne može biti odobrena, ali otvara prostor za racionalnu argumentaciju da će kompanija doći u položaj koji će joj omogućiti da samostalno diktira tržišne uslove.
Članovi Konkurencijskog vijeća trenutno su Ivo Jerkić, Adisa Begić, Vanja Malidžan, Ankica Gudeljević, Davor Savić i Ninela Salihbašić.
Među članovima Konkurencijskog vijeća je, kako se vidi, Ankica Gudeljević, koja je u prošlom sazivu Vijeća ministara BiH, kao kadar HDZ-a BiH, bila državna ministrica civilnih poslova. Svakako to ne znači da će Gudeljević, ili bilo koji drugi član Vijeća, djelovati prema političkim direktivama.
No, činjenica je da u BH Telecomu ne mogu biti baš sasvim relaksirani ako im je stalo do ove akvizicije, i da bi bilo dobro ovu temu bolje iskomunicirati s javnosti ali i sa političkim partnerima.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
