Sporazum o prometnoj infrastrukturi potpisan između Bosne i Hercegovine i Turske je jedan od najvažnijih sporazuma koje je Bosna i Hercegovina potpisala sa susjednim ili trećim zemljama, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Vojin Mitrović, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Pogotovo, naveo je Mitrović, imajući u vidu da je to Sporazum o infrastrukturnim i građevinskim projektima što je u ovom trenutku zaista za Bosnu i Hercegovinu od izuzetnog značaja.
“Znamo u kakvoj je situaciji infrastruktura, bilo da je to putna, željeznička, vazdušna ili vodna. Ona je na prilično niskom nivou. Sa druge strane, imamo intenciju i Transportne zajednice i Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. To je povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana, a time i Evropske unije i okruženja”, poručio je Mitrović.
Za dio autoputa od Rače do Bijeljine sve spremno
Sporazum o infrastrukturnim i građevinskim projektima ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović potpisao je prošle sedmice sa turskim zvaničnicima u Ankari, tokom zvanične posjete predsjedavajućeg i članova Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te Šefika Džaferovića i Željka Komšića Turskoj.
“Mi smo praktično ovim sporazumom otvorili vrata ili napravili preduslove da krenemo u izgradnju autoputa Beograd- Sarajevo-Beograd. Ono što je u ovom trenutku vrlo bitno to je da je ovaj sporazum već stupio na snagu u kontekstu dijela autoputa koji kreće iz Srbije, od Kuzmina do Rače i dio tog sporazuma već se i realizuje, a to je most na Rači. Moramo znati da pola tog mosta pripada Bosni i Hercegovini, a pola Srbiji. Činjenica je da samo finansiranje mosta vrši Republika Srbija, ali u ovom trenutku možemo slobodno reći da je taj projekat na realizaciji autoputa od Beograda kroz Bosnu i Hercegovinu do Sarajeva praktično krenuo”, naglasio je Mitrović.
On je govorio i o nastavku gradnje autoputa od mosta na Rači do Bijeljine, kroz Bosnu i Hercegovinu.
“To je pravo pitanje. Sigurno da u ovom trenutku entitet Republika Srpska dosta ide ispred entiteta Federacije BiH upravo iz razloga što su urađene određene radnje koje su preduslovi da taj projekat zaživi. To je, prije svega, određivanje trase, parcelacija i ekspropijacija. Sva ta tri posla su završena na dionici od Rače do Bijeljine, tako da su stvoreni preduslovi da se razgovara i pregovara sa izvođačem koji će uraditi i projektovanje i finansiranje i samu izgradnju. I to je bilo jedna od tema sastanka u Turskoj”, naveo je Mitrović.
Sporazumom je definisana trasa autoputa od Beograda do Sarajeva, odnosno od Sarajeva do Beograda.
“Trasa od Beograda do Sarajeva kroz Bosnu i Hercegovinu ide od Rače preko Bijeljine, Brčkog, Tuzle do Žepča. Tu se spaja na Koridor 5c i dalje nastavlja do Sarajeva. Od Sarajeva prema Beogradu trasa ide preko Pala, Rogatice i Višegrada te se kod Vardišta spaja na srbijanski koridor. Tu ćemo isto imati jedan zajednički granični prelaz u Vardištu, kao što ćemo ga imati, onaj koji se trenutno gradi u Bratuncu, između Srbije i Bosne i Hercegovine. Od Vardišta, odnosno Kotromana, do Požege je autoput koji gradi Srbija. To je spoj prema južnom dijelu Srbije i sjeverno prema Beogradu. To je praktično povezivanje Bosne i Hercegovine, odnosno Sarajeva preko istočnog dijela zemlje sa Srbijom”, istakao je Mitrović.
Ukupna investicija izgradnje autoputa koji će Beograd povezati sa Sarajevom koštat će 5,5 milijardi KM.
“Konkretno, da li će biti finansiranje putem kreditnih sredstava ili će to biti koncesija, o tome nije bilo razgovora u Turskoj. U Sporazumu o prometnoj infrastrukturi je praktično predviđeno finansiranje. To praktično znači dobivanje kreditnih sredstava pri čemu je stav i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika i članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da ta kreditna sredstva koja dobijemo od Turske za izgradnju autoputa budu mnogo povoljnija, odnosno po mnogo povoljnijim uslovima od ostalih izvora finansiranja kada je u pitanju Svjetska banka, Evropska unija, Evropska banka za obnovu i razvoj. To znači da kada je to u pitanju, bar u ovoj fazi, određenih par etapa bit će finansiranje od Turske po uslovima koji su mnogo povoljniji u odnosu na ostale kreditore”, pojasnio je Mitrović.
Brojne mogućnosti u oblasti poljoprivrede, šumarstva, energije
Zajedno sa članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović boravio je i u Istanbulu. Govorio je i o tome šta su bile teme razgovora sa članovima Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Turske.
“Mi smo, prije svega, razgovarali o infrastrukturnim projektima, što je bila i sama tema Sporazuma o prometnoj infrastrukturi. To je jedna zaista široka oblast, jer je u pitanju infrastruktura bez obzira na to da li se radi o putnoj, željezničkoj, vazdušnoj i vodnoj. Imamo firme koje su izuzetno jake i izuzetno zastupljene u Turskoj. Prije svega, firma ‘Tasyapi’ koja trenutno radi Srbiji. Oni rade dio autoputa od Kuzmina do Rače i rade most na Rači. To je sigurno firma koja će u ovom Sporazumu imati veliki udio u realizaciji samog projekta”, naveo je Mitrović.
Pored ovih projekata, razgovaralo se i o turskim ulaganjima u fabrike u Lukavcu i u Maglaju.
“O tome se razgovaralo zbog određenih problema koje trenutno tamo imaju. Apelovalo se na vlasti BiH, prije svega, Vladu FBiH da se pomogne u rješavanju tih problema. Posebno kako bi se jednostavno i rješavanjem tih problema otklonile nekakve nepoznanice i problemi koji trenutno postoje, odnosno da bi turski investitori i ulagači imali povjerenja investirati u privredu Bosne i Hercegovine”, kaže Mitrović.
Razgovarani je i o sektoru poljoprivrede, odnosno mogućnosti ulaganja u toj oblasti, kao i ulaganja u oblasti energije, prvenstveno obnovljivih izvora energije.
“To su, prije svega, resursi sa kojima mi raspolažemo. I, zaista, postoji velika zainteresovanost turske strane. Razgovaralo se i o pitanju šumskog bogatstva, odnosno drvoprerađivačke industrije koja je u BiH na dosta niskom nivou. Jer, suočeni smo sa činjenicom da se u BiH vrlo malo finalizuje drvoprerađivačkih proizvoda. Većina ide neprerađeno ili poluprerađeno. Ali, intencija je da se ovdje, u Bosni i Hercegovini, završi kompletna proizvodnja i da se izvoze kompletni proizvodi. Jer, svaka zemlja teži da u svoj proizvod uloži što više rada. To je novostvorena vrijednost koja povećava i samu vrijednost proizvoda koji plasira poslije i na tržište. Tu je zaista i velika zainteresiranost Turske. Tako da su te oblasti poljoprivrede, šumarstva, energije i infrastrukture sasvim dovoljne za početak. Sa turske strane je pokazana jedna izuzetna zainteresovanost da se uđe na područje Bosne i Hercegovine”, kaže Mitrović.
Preduslov za sve ovo je, navodi, infrastruktura koja će omogućiti kretanje između Bosne i Hercegovine, zemalja Zapadnog Balkana, a potom i sa Turskom, Grčkom, Bugarskom i Rumunijom, odnosno sa svim zemljama Evropske unije.
“Poznato je koji je nivo robne razmjene između Turske i Bosne i Hercegovine. Tako da zaista ovo je infrastrukturni projekat koji smo mi potpisali i koji treba da se u narednom periodu realizuje od izuzetnog značaja za BiH. Prije svega, za razvoj domaće privrede, ali isto tako i za ulaganje stranih investitora koji uz savremenu, modernu infrastrukturu žele da dođu u Bosnu i Hercegovinu i tu ulažu. Time bi se smanjili i troškovi transporta i sama zadržavanja na granicama. Vrlo važno je reći da je intencija Transportne zajednice da se granični prelazi sa zemljama Zapadnog Balkana grade na jednom mjestu, odnosno kada se prelazi iz jedne u drugu državu, da se na jednom mjestu zaustavlja i da se tu vrši provjera putnika i robe. Time se ubrzava, pojeftinjuje i pojednostavljuje sami promet robe i putnika”, naglasio je Mitrović.
Istanbul raskrsnica i novi koridor za bh. građane i dijasporu
Govorio je i o tome koliko Istanbul, odnosno aerodoromi u Turskoj, mogu biti konekcija bh. građana, ali prvenstveno dijaspore sa Bosnom i Hercegovinom.
“Ono što je sigurno to je da dobrim dijelom vazdušni saobraćaj Bosne i Hercegovine sa okruženjem, pa tako i Turskom uslovljen epidemiološkim mjerama zemalja sa kojima se odvija vazdušni saobraćaj. Tako da u tom dijelu mi dosta zavisimo od uslova koji nam diktiraju te zemlje. Ako uzmemo u obzir novi veliki aerodrom koji je napravljen u Istanbulu on može zaista biti jedna raskrsnica i jedan novi koridor preko kojeg će se odvijati vazudušni saobraćaj između Bosne i Hercegovine i ostatka svijeta. Mislim da tu zaista raspoloženje turske strane postoji i Turska će nam u tom dijelu sigurno pomoći. Mi ćemo sa bh. strane i Ministarstva komunikacija i prometa BiH maksimalno sve uraditi jer imamo generalno problem u povratku i odlasku dijaspore u BiH što je u ovom trenutku nama zaista i potrebno. Zaista treba imati u vidu i epidemiološke mjere koje trebamo ovdje poštovati. Kakve će one biti to zaista ne znam”, rekao je Mitrović.
Tokom boravka u Turskoj ministar komunikacija i prometa BiH sa turskim zvaničnicima potpisao je i Sporazum o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola.
“Sporazum o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Turske i Bosne i Hercegovine dosta znači. To je važno prije svega za građane, odnosno ljude koji rade u Turskoj koji su državljani Bosne i Hercegovine i obrnuto. I u Bosni i Hercegovini boravi i radi dosta turskih državljana. To će im jednostavno omogućiti da izbjegnu probleme oko upravljanja motornim vozilima. Neće imati potrebu u BiH polaganja vozačkih ispita nego će adekvatno po određenom reciprocitetu, odnosno određenim kategorijama, oni koji su položili određene kategorije u Turskoj, bit će prihvaćeni u BiH, dobit će bh. dokumente. I obrnuto, Turska će prihvatiti bh. dozvole i izdat će turska dokumenta tako da ljudi mogu slobodno se kretati i neće biti izloženi nekim dodatnim troškovima”, naveo je Mitrović.
