Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 10. i 11.9.2019. godine usvojio Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, u tekstu koji je utvrdila Vlada Federacije FBiH, ovaj prijedlog razmatrat će i Dom naroda Federalnog parlamenta na sutrašnjoj sjednici.
Tim povodom, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić napominje da ovaj zakon prvi put omogućava obrtnicima vanjskotrgovinsko poslovanje, skraćenu proceduru i pojednostavljenu registraciju obrta.
– Prilikom registracije obrta od strane nadležne općinske ili gradske službe, omogućeno je pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, a propisana je odgovornost službenika u slučaju neizdavanja rješenja u zakonom propisanom roku. Uz to, stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije Obrtnog registra i na taj način će prvi put biti omogućena evidencija obrtnika u Federacije BiH, što će biti polazni osnov za planove i programe usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja odnosno unaprjeđenje obrtništva u cjelini – kaže ministar Zukić.
Kako obrtnici, kao pokretači ekonomije, predstavljaju važan segment privrede u Federaciji BiH, tako je i cilj Prijedloga zakona da doprinese uspostavljanju znatno efikasnijeg okvira i povoljnijeg poslovnog okruženja i tako istinski unaprijedi oblast obrtništva.
Obrtnička članarina je i dalje obavezna, ali je njezina visina usklađena na nivou BiH. Umjesto propisane visine koja se obračunavala u iznosu od jedan posto od utvrđene bruto osnovice za obračun doprinosa, propisana je nova u fiksnom iznosu od dvije KM. Ukinuta je mogućnost obavljanja obrta bez rješenja, čime prestaje propisana eventualna odgovornost obrtnika, ako započne obavljanje obrta bez rješenja, a bez prethodnog ispunjenja propisanih uslova.
– Ukinuta je i mogućnost kupoprodaje obrta, jer u praksi to nije moglo biti realizovano na način propisan važećim Zakonom, a bez prethodnog prestanka rada obrta. Obrt kao cjelina ne može biti prenesen na drugu osobu njegovom kupovinom, jer je ID obrta koji sadrži 13 cifara za svaku osobu različit, zbog čega ga je, prije prodaje, neophodno odjaviti. Dakle, kupoprodaja obrta može biti realizovana nakon odjave obrta, sklapanjem kupoprodajnog ugovora kod nadležnog organa. To što kupoprodaja obrta nije propisana Zakonom ne sprječava mogućnost njene realizacije u praksi – napominje federalni ministar.
Zukić ukazuje i na to da je ukinuta podjela obrta na vezane i posebne obrte, čime je, također prvi put, omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme koja je velikim dijelom sprječavala obrtnike, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.
Prijedlog zakona omogućava i fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.
– Značajan iskorak u odnosu na postojeći Zakon je ograničenje eventualnog izvršenja nad imovinom obrtnika, koje nije moguće provesti na stvarima i pravima koje obrtnik upotrebljava za obavljanje svoje osnovne djelatnosti, kao niti na nužnim stambenim dijelom neophodnim za njegovo i stanovanje članova uže porodice – izjavio je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH pripremljen je uz podršku Grupacije Svjetske banke (Međunarodne finansijske korporacije IFC), te uz sveobuhvatnu analizu postojećeg zakonskog okvira.
Aktuelni Zakon nije mijenjan već deset godina, iz čega proističe i obaveza njegovog usaglašavanja kako s pozitivnim domaćim zakonskim propisima, tako i sa zakonodavstvom Evropske unije, s napomenom da je Evropska komisija u prijedlogu svoga Programa rada za naredni period planirala, između ostalog, i usvajanje novog federalnog zakona u prvom kvartalu ove godine.
