Usvajanjem Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH, djeca iz porodica slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih porodica, imaće pravo na dječiji dodatak u mjesečnom iznosu od 103,17 KM do navršene osamnaeste godine života.
Prema procjenama, ovim zakonom biće obuhvaćeno oko 80.000 djece u Federaciji BiH. Prijedlog zakona bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, nakon što je Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici utvrdila svojih 12 amandmana, koji su postali sastavni dio ovog zakona.
“Ovim amandmanima mi smo unaprijedili predloženi zakon i značajno ublažili kriterije za ostvarivanje prava, s ciljem da obuhvatimo što veći broj djece i sve nezaposlene porodilje u Federaciji BiH. Pored toga, skratili smo i rokove za usklađivanje kantonalnih, ali i drugih propisa na tri mjeseca, a sve kako bi primjena zakona mogla početi od polovine ove godine– pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Primjena prava utvrđenih zakonom trebala bi početi od 1. jula ove godine, za što je Vlada Federacije BiH u ovogodišnjem budžetu planirala 50 miliona KM, dok će na godišnjem nivou iz budžeta FBiH biti osigurano oko 100 miliona KM. Uz to, Zakon garantuje da će se dječji dodatak povećavati godišnje, kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plate, što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade FBiH.
Budući da je dječji dodatak do sada bio regulisan kantonalnim propisima, dolazilo je do nejednakih prava u zavisnosti od mjesta prebivališta. Analize pokazuju da kantonalni prosjek za dječiji dodatak trenutno iznosi oko 33 KM mjesečno, s tim da postoje i kantona koji uopšte ne poznaju ovo pravo.
Ministar Drljača je istakao da se ovim zakonskim rješenjem, osim što se iznos dječjeg dodatka povećava tri puta u odnosu na trenutni prosjek, garantuju i jednaka prava svakom djetetu u socijalno ugroženim i porodicama slabijeg imovinskog stanja.
“Posebno želim naglasiti da ovaj zakona ima socijalnu i ekonomsku komponentu. Predstavlja i ulaganje u ljudske resurse, naročito u situaciji sve manjeg rađanja djece i odlaska mladih porodica u inostranstvo. Pored toga, ovim zakonom u jednak pravni položaj dovode se sve nezaposlene porodilje u FBiH, što predstavlja i jedan od segmenata pronatalitetne politike. Ovim zakonom značajno se unaprijeđuje oblast socijalne politike te osiguravaju u značajnoj mjeri ista prava u ovoj oblasti”, istakao je ministar Drljača.
Kada je riječ o porodiljskim naknadama za nezaposlene majke u Federaciji BiH, prvi put se propisuje da ove naknade ne mogu biti niže od 55 posto najniže plate u FBiH, u prvoj godini nakon poroda, što trenutno iznosi 298,65 KM. To će osigurati minimalnu jednakost, bez obzira iz kojeg kantona dolaze. Kantoni u skladu sa svojim finansijskim prilikama, imaju mogućnost povećavati iznos porodiljskih naknada.
Novčanu pomoć nezaposlena porodilja ostvaruje ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nałazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba. Na ovaj način se ukida prihodovni census pri ostvarivanju prava na novčanu pomoć, čime se, prema procjenama, znatno povećava broj korisnika s prijašnjih 2.100 na više od 9.000.
Rok za usklađivanje kantonalnih propisa s odredbama federalnog zakona je tri mjeseca.
