Pandemija koronavirusa pogoršala je ogromni finansijski jaz između bogatih i siromašnih širom svijeta, pokazao je novi izvještaj.
Globalni milijarderi prošle su godine uživali u najvećem porastu svog udjela u bogatstvu otkako je Svjetski laboratorij za nejednakost počeo voditi evidenciju 1995., prema analizi istraživačke grupe objavljenoj u utorak.
Njihovo je neto bogatstvo poraslo za više od 3,6 biliona dolara samo u 2020. godini, povećavši njihov udio u globalnom bogatstvu domaćinstava na 3,5 posto.
U isto vrijeme, pandemija je gurnula oko 100 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo, povisivši ukupni broj na 711 miliona u 2021., prema procjeni Svjetske banke koju navodi analiza.
Još bi više ljudi palo u siromaštvo da mnoge razvijene zemlje nisu poduzele napore za pružanje pomoći kako bi zaštitile svoje stanovnike od finansijskih posljedica pandemije Covid-19.
– Kriza koronavirusa pogoršala je nejednakost između vrlo bogatih i ostatka stanovništva. Ipak, u bogatim zemljama, vladina intervencija spriječila je masivni porast siromaštva, to nije bio slučaj u siromašnim zemljama – rekao je Lucas Chancel, glavni autor izvještaja i su-direktor laboratorija.
Svjetski izvještaj o nejednakosti temelji se na više od četiri godine rada više od 100 istraživača širom svijeta. Dugogodišnji stručnjaci za nejednakost Emmanuel Saez i Gabriel Zucman, obojica sa Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, i Thomas Piketty s Pariške škole ekonomije, koordinirali su izvještaj s Chancelom.
Dok je Covid-19 produbio podjelu između bogatih i siromašnih, svijet je dugo bio nejednak. Finansijska deregulacija, privatizacija i manje progresivno oporezivanje u bogatijim zemljama te velika privatizacija u ekonomijama u nastajanju pomogli su u jačanju bogatstva bogatih posljednjih desetljeća, navodi se u izvještaju.
Globalna nejednakost bliska je onom nivou na kojem je bila na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom 20. stoljeća, ističe se.
– Izvještaj doista pokazuje da, zapravo, ove tvrdnje, ili ova ideja o ekonomiji kapanja, ne prolaze pregled podataka. Ključne lekcije iz posljednjih 40 godina podataka su da smanjenje najviših poreznih stopa nije izazvalo prosperitet za sve, kao što je trebalo – rekao je Chancel.
(Ekonomija kapanja je ideja da, ako se bogati manje oporezuju kako bi dodatno razvili svoje biznise, dio bogatstva će se prenijeti i na niže slojeve, napomena BiznisInfo).
U izvještaju se preporučuje nametanje poreza na bogate kako bi se ostvario prihod koji vlade mogu koristiti za smanjenje nejednakosti i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i ekološke mjere.
U SAD-u su neki demokrati nedavno iznijeli plan za oporezivanje milijardera kako bi platili za njihovo predloženo proširenje mreže socijalne sigurnosti, ali su napori brzo izblijedjeli.
Prema analizi bogatstva:
- 10 posto najbogatijih svjetske populacije kontrolira 76 posto svjetskog bogatstva 2021.
- donjih 50 posto posjeduje samo 2 posto bogatstva
- centralnih 40 posto posjeduje 22 posto bogatstva
Što se tiče prihoda:
- prvih 10 posto pokriva 52 posto globalnog prihoda
- donjih 50 posto zarađuje samo 8 posto
- srednjih 40 posto čini 39 posto
Prvih 1 posto uzelo je 38 posto rasta globalnog bogatstva između 1995. i 2021., dok je donjih 50 posto osiguralo samo 2 posto, pokazao je izvještaj.
Bogatstvo bogatih širilo se mnogo brže – između 3 i 9 posto godišnje tokom tog razdoblja. Ali najsiromašnija polovina je vidjela da njeno bogatstvo raste samo između 3 i 4 posto godišnje. A budući da posjeduju vrlo malo bogatstva, ukupni iznos nije puno porastao.
