Masovna redukcija potrošnje mesa i promjene u poljoprivredi su od suštinske važnosti za snabdijevanje hranom u budućnosti, navodi se u najnovijoj studiji.
U analizi se poziva svjetska populacija da usvoji takozvani fleksitarijanski način ishrane prema kojoj se meso jede manje od jednom sedmično.
U izvještaju se navodi da veliko smanjenje količine mesa koja se konzumira, zajedno sa ogromnim promjenama u poljoprivrednim tehnikama, predstavlja garanciju za planetu da u budućnosti može da obezbjedi dovoljno hrane za čovječanstvo, piše list “Independent”.
Analiza, koja uključuje projekcije populacije u budućnosti širom planete i posljedice aktuelnih poljoprivrednih tehnika na okolinu, upozorava da su potrebne hitne promjene jer globalno zagrijavanje utiče na proizvodnju hrane.
Za svaki dodatni stepen Celzijusa, odnosno povećanje temperature, globalna žetva pšenice pada za šest odsto, a riže za deset odsto, prenosi Srna.
Rastuća populacija znači da će biti potrebno proizvoditi 50 odsto više hrane u narednih 30 godina da se prehrani skoro 10 milijardi ljudi, navodi se u izvještaju koji je objavljen u časopisu “Nature”.
Autori tvrde da, ako se ne uvedu izmjene, posljedice na proizvodnju hrane i okolinu biće povećane za 90 odsto do 2050. godine, što znači da planeta više neće biti mjesto bezbjedno za čovječanstvo.
Kao rezultat toga, naučnici pozivaju svjetsku populaciju da usvoji ishranu baziranu na biljkama, odnosno fleksitarijansku dijetu, u kojoj se meso jede manje od jednom sedmično.
Autori, takođe, pozivaju na dramatično smanjenje količine otpadnih voda, poboljšanje upravljanja pijaćom vodom, kontrolisano korištenje đubriva i velika ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu i edukativne kampanje.
“Nijedno pojedinačno rješenje nije dovoljno da se ne pređu granice planete”, rekao je Marko Springman sa Univerziteta Oksford i glavni autor studije.
