Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u razgovoru za Federalnu televiziju izjavio je da Vlada Federacije BiH neće odustati od spašavanja Željezare Zenica te da očekuje pozitivnu odluku Kantonalnog suda nakon uložene žalbe. Govorio je i o stanju u Elektroprivredi BiH, oporavku rudarskog sektora i planovima za reformu energetskog sistema.
Govoreći o odluci Općinskog suda, koji nije prihvatio prijedlog Vlade Federacije BiH o uvođenju vanredne uprave u Željezaru, Lakić je poručio da će biti iskorištena sva raspoloživa pravna sredstva.
– Od Željezare Zenica nećemo odustati. Pravni lijek koji nam je dostupan u ovom trenutku jeste žalba na prvostepenu odluku suda. To smo učinili, pravovremeno je dostavili i sada očekujemo ponovno izjašnjenje Kantonalnog suda. Vjerujem da će u ovom ponovnom odlučivanju biti prihvaćen prijedlog Vlade.
Vlada želi preuzeti kompletnu Željezaru
Komentirajući prijedlog uprave da Vlada uzme Željezaru u zakup za 0 maraka uz obavezu pokretanja integralne proizvodnje, Lakić je rekao da Vlada ostaje pri ranije definisanom stavu.
– Posmatrati samo jedan dio kompleksa Željezare Zenica u odnosu na kompletan kapacitet koji ona ima i mogućnosti prihoda koji se mogu ostvariti, mislim da u ovom trenutku nije prihvatljivo – rekao je.
Istakao je da je cilj potpuno preuzimanje kompanije.
– Vlada Federacije je i u prethodnom periodu rekla šta želi, a to je stopostotno preuzimanje kompletne Željezare u Zenici i briga o tom preduzeću i kompletnom industrijskom lancu u FBiH.
Stečaj bi ugrozio hiljade radnih mjesta
Na pitanje šta bi značio eventualni stečaj Željezare, Lakić upozorava da bi posljedice bile dalekosežne.
– To će biti jedan ogroman udarac na kompletnu privredu u Bosni i Hercegovini. Automatski po proglašenju stečaja svi ti radnici dobijaju otkaze i odlaze na biro. To je 10.000 porodica koje neće imati prihode i desit će se poremećaji u funkcionisanju više od 10.000 porodica. Tu su desetine dobavljača, njihovi kupci u Bosni i Hercegovini i van nje, željeznice oba entiteta koje su naslonjene na Željezaru Zenica. To je srce industrije koje ni u kom slučaju ne treba doživjeti drugačiji scenarij osim pravog oporavka i modernizacije – kazao je Lakić.
Govoreći o ulozi većinskog vlasnika Pavgorda, Lakić je rekao da komunikacija postoji uprkos različitim stavovima.
– Komuniciram s gospodinom Pavlovićem jer smatram da, bez obzira kakve poteze koja strana vuče, razgovor i kontinuitet razgovora moraju ostati prisutni. Neću dozvoliti da se taj komunikacijski kanal prekine.
Elektroprivreda nije u zadovoljavajućem stanju
Osvrnuvši se na stanje u Elektroprivredi BiH, Lakić je priznao da problemi postoje, ali smatra da je riječ o naslijeđenim poteškoćama.
– Ne mogu reći da je stanje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine zadovoljavajuće. Ono već desetak godina ima trend pada, posebno kada je riječ o investiranju. Borimo se sa ostavštinom koja nije baš dobra – naveo je ministar.
Prema njegovim riječima, ključni problem je pad proizvodnje uglja.
– Elektroprivreda Bosne i Hercegovine direktno zavisi od količina uglja koje se iskopaju u našim rudnicima i od prerade tog uglja u termoelektranama. Taj proces nije dobro održavan prethodnih deset ili petnaest godina i došli smo u situaciju da nemamo dovoljno uglja.
Zatvaranje Rudnika Zenica dio procesa dekarbonizacije
Govoreći o Rudniku Zenica, Lakić je rekao da je odluka o njegovom zatvaranju donesena zajednički.
– Vlada Federacije, Ministarstvo, Elektroprivreda, Rudnik Zenica i predstavnici sindikata zajednički su se dogovorili da Rudnik Zenica treba biti zatvoren. Još u dokumentima iz 2009. godine bilo je jasno da taj rudnik nema perspektivu – dodao je.
Naglasio je da su za taj proces osigurana značajna sredstva.
– Obezbijedili smo 160 miliona KM da zbrinemo rudare Rudnika Zenica, ali i da izgradimo dvije fotonaponske elektrane u Rudnicima Kreka i Banovići. Ovaj projekat dijeli nekoliko dana od početka implementacije i vjerujem da će pokazati da idemo ka oporavku energetskog sektora.
Potreban je novi model rudarskog sektora
Na pitanje o opravdanosti formiranja Koncerna Elektroprivrede BiH, Lakić smatra da sama ideja nije bila sporna, ali način na koji je provedena jeste.
– Možda je ideja koncerna bila dobra, ali oblik koncerna kakav je napravljen nije bio dobar. Vidite šta se dešavalo od njegovog formiranja do danas, koliko su dugovi nagomilani za plate i doprinose – poričio je.
Najavio je da Ministarstvo priprema novi model funkcionisanja.
– Analiziramo nove modele koje ćemo vrlo brzo predstaviti javnosti, jer ovaj sistem na ovaj način nije održiv. Nećemo odustati od promjena i u njih ćemo uključiti sindikate, uprave rudnika, Elektroprivredu, Ministarstvo, Vladu Federacije, a po potrebi i Parlament Federacije BiH.
Južna interkonekcija posljedica godina neulaganja
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Lakić je rekao da se Federacija BiH danas istovremeno suočava s potrebom oporavka rudarskog sektora i razvoja nove gasne infrastrukture, što je, kako navodi, posljedica dugogodišnjeg izostanka ulaganja.
– Petnaest godina nerada u ovom sektoru dovelo je do toga da se stvari sada moraju okrenuti naglavačke kako se sistem ne bi urušio do kraja. Južna interkonekcija je najbolji pokazatelj toga – rekao je Lakić.
Podsjetio je da se godinama govorilo o postepenom napuštanju uglja, ali da se istovremeno nije razvijao alternativni energetski pravac.
– Ako se govorilo da ugalj polako prestaje biti gorivo za energetski sistem, zašto se onda nije razvijao drugi dio energetskog lanca u Federaciji BiH, odnosno gas? Ne mogu prihvatiti da vlasti koje su vodile ove sisteme nisu razvijale novi energent – naglasio je.
Istakao je da se sada istovremeno mora povećavati proizvodnja uglja i razvijati gasna infrastruktura.
– Moramo vratiti proizvodnju uglja kako bismo spasili energetski sistem, a istovremeno razvijati gasnu infrastrukturu koja treba naslijediti sadašnji energetski miks i privredi i građanima obezbijediti energent, grijanje i sve ono što im je potrebno.
Ugovor za Južnu interkonekciju u završnoj fazi
Govoreći o narednim koracima, rekao je da je fokus na ugovoru s investitorom.
– U periodu smo kada trebamo zaključiti ugovor sa investitorom koji je imenovan u zakonu. Taj ugovor ima više od stotinu članova i oba tima su radila na njemu. Trenutno smo pred njegovim zaključenjem – rekao je.
Naglasio je da žele izbjeći greške koje bi dugoročno mogle imati posljedice.
– Ne možemo doći u situaciju da ugovor koji se zaključuje na trideset ili više godina napravimo tako da budućim generacijama ostavimo nešto što nije dobro. Zato vodimo računa o svakom slovu, svakom zarezu i svakoj riječi. Ugovor je u završnoj fazi i vrlo vjerovatno ćemo ga uskoro potpisati, ali želimo ostaviti zreo i održiv ugovor koji će omogućiti novi gasovod i diverzifikaciju snabdijevanja gasom.
