Italijanski troškovi zaduživanja porasli su u petak ujutro jer raste zabrinutost za sposobnost zemlje da izađe na kraj sa ekonomskim šokom od pandemije.
Italija je među prve tri zemlje u svijetu s najvećim brojem infekcija i smrti od Covid-19. Ova država je i jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.
Osim zdravstvene krize, Rim se nalazi u ozbiljnim ekonomskim teškoćama s obzirom na to da će se njegova gomila javnog duga vjerovatno još više povećavati.
Nacija je u karantinu od početka marta, što znači da je većina njenih poslovnih aktivnosti zastala od tada i ne postoji jasna ideja kada će se italijanska privreda ponovno otvoriti u potpunosti.
Investitori postaju nervozni
Prinos na 10-godišnju italijansku obveznicu porastao je na 2,101 posto ubrzo nakon jutršnjih otvaranja tržišta u Evropi, sa manje od 2 posto u četvrtak.
Vrijednost je bila nestabilna u posljednje vrijeme, te je iznosila od oko 1,2 posto 26. marta. Prinosi predstavljaju reprezentativne troškove zaduživanja u zemlji i koriste se kao mjerilo “apetita rizika” investitora.
Nedavni pritisak na italijanski dug uslijedio je usljed neizvjesnosti na nivou EU oko toga kakva će finansijska pomoć biti dostupna državama koje je koronavirus teško pogodio.
Krediti ili grantovi
27 šefova država odlučilo je u četvrtak navečer razviti „Fond za oporavak“ za podršku vladama koje imaju ograničen fiskalni prostor. Međutim, nisu dali naznaku o veličini tog fonda i hoće li ga činiti krediti ili grantovi.
Sudionici na tržištu se brinu da će, ako fond bude davao samo kredite, to pogoršati nivo državnog duga. Međutim, pojedine vlade u Evropi smatraju da je to jedini put prema naprijed.
– Austrija je spremna pokazati solidarnost za podršku oporavku naših ekonomija. To bismo trebali učiniti kroz kredite. Zajednički dug ili euroobveznice nisu prihvatljive – rekao je Sebastian Kurz, kancelar Austrije, nakon sastanka sa svojim kolegama iz EU.
Visoko zadužene države, poput Italije, traže da se umjesto kredita osiguraju bespovratna sredstva, kako njihove finansije ne bi bile ugrožene.
Evropska komisija dobila je zadatak da početkom maja predstavi ideju “Fonda za oporavak”. Prijedlog će biti dio šireg plana budžeta EU za period između 2021. i 2027. godine.
Upozorenje ECB-a
“Fond za oporavak” trebao bi se baviti ekonomskim posljedicama Covid-19 u srednjoročnom i dugoročnom periodu.
Za sada Evropska centralna banka kupuje državne obveznice tempom od oko 6 milijardi eura dnevno, uz ostale poticajne mjere za podršku bankarskom kreditiranju. Ministri finansija eurozone također su osmislili paket od 540 milijardi eura koji bi trebao biti dostupan od juna nadalje.
Uprkos tome, predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je u četvrtak čelnicima EU-a da moraju donijeti hitne mjere.
Lagarde je također upozorila da bi u blagom scenariju BDP eurozone mogao pasti za oko 5 posto, u umjerenom scenariju za 9 posto, a u najlošijem za 15 posto, izvor iz EU-a, koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivost razgovora, rekao je za CNBC.
G. M.