Globalna energetska kriza, izazvana sukobima na Bliskom istoku, već ima vidljive posljedice širom svijeta. Nestašica goriva i rast cijena nafte i plina doveli su do uvođenja vanrednih mjera koje utiču na svakodnevni život građana i funkcionisanje ekonomija.
– Uticaj oslabljenih energetskih zaliha osjeća se širom svijeta, zemlje su uzdrmane – upozorio je izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stiell na Samitu EU o zelenom rastu.
Kriza je dodatno eskalirala nakon sukoba u Iranu i napada u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, što je još jednom pokazalo koliko je globalna ekonomija zavisna od fosilnih goriva.
Zatvaranje škola i mjere štednje
Pojedine države već su morale uvesti drastične mjere kako bi smanjile potrošnju energije.
Bangladeš je zatvorio univerzitete i pomjerio praznike kako bi smanjio potrošnju goriva u saobraćaju. U Pakistanu su škole zatvorene na dvije sedmice, dok je nastava na univerzitetima prebačena na online model.
Državne institucije u više zemalja smanjile su budžete za gorivo i uvele skraćeno radno vrijeme, dok je dio zaposlenih prešao na rad od kuće. U nekim državama uvedena je i četverodnevna radna sedmica kao mjera racionalizacije potrošnje.
Na Tajlandu su vlasti čak preporučile zaposlenima da koriste stepenice umjesto lifta, povećaju temperaturu klima-uređaja i prilagode način odijevanja kako bi se smanjila potrošnja energije, prenosi Euronews.
Poremećaji u transportu i rast cijena
Kriza se snažno odražava i na globalni transport. Cijene avionskih karata rastu zbog skupljeg goriva, dok su brojni letovi otkazani ili preusmjereni zbog zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku.
Avio-kompanije su primorane koristiti duže rute kako bi izbjegle rizične zone, što dodatno povećava troškove i produžava trajanje putovanja. Očekuje se da će cijene karata nastaviti rasti i u narednom periodu.
Istovremeno, rast cijena goriva doveo je do panične kupovine na benzinskim pumpama u pojedinim zemljama, dok vlasti pozivaju građane na racionalnu potrošnju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu vozačima se savjetuje da izbjegavaju nepotrebna putovanja i prilagode način vožnje kako bi smanjili potrošnju goriva.
Nestašice i pad kvaliteta goriva
U nekim dijelovima svijeta situacija je dodatno pogoršana nestašicama. U Australiji su pojedine benzinske stanice ostale bez goriva, zbog čega su uvedena ograničenja za kupce.
Zbog straha od dugotrajne krize, Australija je čak ublažila standarde kvaliteta goriva, dozvolivši upotrebu goriva s većim sadržajem sumpora, što može imati negativne posljedice po okoliš.
Ugrožena i sigurnost hrane
Energetska kriza već se prelijeva i na prehrambeni sektor. Egipat je, kao najveći svjetski uvoznik pšenice, bio primoran ograničiti cijene hljeba zbog straha od rasta inflacije.
Visoke cijene goriva povećavaju troškove proizvodnje i transporta hrane, što dodatno opterećuje i proizvođače i potrošače.
Dodatni problem predstavlja i rast cijena đubriva, čija proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od prirodnog plina, čime se prehrambeni sistem dodatno izlaže globalnim energetskim šokovima.
