BiH priprema poljoprivredni popis koji bi trebalo da bude realizovan u septembru 2023. godine, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
Poslije sastanka sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i rudarstva Federacije BiH /FBiH/, Košarac je rekao da to veoma važan zadatak s obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u BiH bio 1961. godine.
On smatra da je realan rok u septembru 2023. godine i da bi to bio ogroman imput za projektovanje određenih politika na nivou entiteta poput podsticajnih politika, prerađivačke kapacitete i ostale politike koje budu definisale entitetske institucije.
Košarac je istakao da je poljoprivredni popis, koji bi sprovodila entitetska ministarstva i entitetske agencije za popis, potreba poljoprivrednika i entitetskih ministarstava da bi se došlo do relevantnih podataka i na osnovu toga definisale politike i razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj i FBiH.
On je rekao da bi na osnovu toga mogla da budu tražena finansijska sredstva EU i drugih s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj i FBiH, te prerađivačkih kapaciteta.
“Popis treba da bude urađen na bazi jedinstvene metodologije uz potpuno uvažavanje entitetskih nadležnosti, angažman ministarstava poljoprivrede, nadležnih tijela koja se bave popisom”, naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, u finalnoj varijanti je informacija koja treba biti dostavljena Savjetu ministara na usvajanje i na bazi koje bi Savjet ministara bio informisan o svim mjerama.
Govoreći o proteklim protestima pojedinih udruženja i najavama novih, Košarac je naveo da razgovarano i o zahtjevima poljoprivrednih udruženja i da uslovi nikada nisu bili optimalni, ali da je riječ o političkoj igri određenih struktura iz Republike Srpske i da se to manifestuje u Bijeljini, na graničnim prelazima u Srpskoj.
“Oni koji to zagovaraju, nisu završavali posao dok su bili na poziciji. Na osnovu informacija koje dobijamo od nadležnih entitetskih ministarstava utvrdili smo da viškova u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji nema i da je došlo do poremećaja u cijenama. Na cijenu ne mogu uticati ministri. Ovaj slučaj je ispolitizovan”, rekao je Košarac i dodao da bi uvođenjem taksa cijene bile povećane oko 30 posto.
On je naveo da je uvoz mesa goveda u BiH smanjen za 5.000 tona, da je uvoz mesa svinja smanjen za 3.500 tona, te da je izvoz mesa goveda iz BiH povećan znatno u odnosu na 2019. godinu sa 197.000 na 5,5 miliona kilograma, a izvoz voća i povrća povećan je 8,5 posto.
“Povećan je izvoz prehrambenih artikala i mnogo je veći nego uvoz i potpuno smo posvećeni zaštiti domaće proizvodnje”, rekao je Košarac i dodao da je razgovarano i o donošenju odluke o praćenju stanja na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i mjerama o unapređenju proizvodnje.
On je naveo da je riječ o odluci na osnovu koje bi sve nadležne institucije BiH bile uključene u analizu potreba za eventualno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje.
“Sva udruženja u Republici Srpskoj i FBiH zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede ulazila bi u analizu stanja na tržištu i eventualnog poremećaja. Na osnovu tih analiza entitetska ministarstva bi dostavljala podatke Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa koje bi formiralo koordinaciono tijelo da predloži mjere Savjetu ministara, koji bi donio konačnu odluku o uvođenju određenih mjera”, rekao je Košarac.
On je dodao da o tome postoji saglasnost entitetskih vlada, da o nekim pitanjima još treba da se usaglase sa Vladom FBiH da bi ta odluka bila dostavljena Savjetu ministara na odlučivanje.
To bi značilo, dodao je, da bi bila donesena odluka o poljoprivrednom režimu i da bi se tako legalno u skladu sa međunarodnim ugovorima pokretali postupci zaštite domaće proizvodnje i eventualnog uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih artikala.
Košarac je dodao da je na sastanku bilo riječi i o laboratorijama iz oblasti veterinarstva, te da tu oblast žele da unaprijede.
Srna
