Eko kuće, nisko energetske, pasivne i solarne kuće – pojmovi su koji se vežu uz energetski efikasnu gradnju, i često se predstavljaju kao sinonimi. Ipak, ovi termini predstavljaju različite vrste objekata, ali im je zajedničko što su dio koncepta zelene gradnje, koji se prezentira i u javnosti doživljava kao jedan od aspekata savremenog građevinarstva, dizajna i arhitekture. No, nije rijetkost da se i pojam zelene gradnje vrlo često izjednačava sa energetskom efikasnošću, mada se radi o konceptu koji je širi pojam zasnovan na holističkim principima, te uzima u obzir sve aspekte održivosti objekta.
Šta je zapravo zelena gradnja?
Iako se može činiti da je koncept zelene gradnje novotarija 21. vijeka, nastao je 60-tih godina prošlog vijeka u jeku energetske krize i globalnog osvještavanja o negativnom uticaju čovjeka i njegovih aktivnosti na prirodu i okoliš.
Zelena gradnja obuhvata “proces osmišljavanja, projektovanja, gradnje, korištenja, upravljanja i obnove objekata koji se temelji na principu održivosti”. Ili jednostavnije rečeno, to je izgradnja objekata zasnovana na poštivanju prirode, okoliša i čovjeka, a podrazumijeva funkcionalnost objekta kroz cijelo životno razdoblje. Bitno je naglasiti kako ovaj koncept izgradnje ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala već donosi posebnu kulturu korištenja prostora i stanovanja u harmoniji sa prostorom i prirodom.
Na žalost, vrlo često se koncept zelene gradnje banalizuje i povezuje sa pojavom bilja i zelenila na fasadi ili krovu objekta što u praksi nije slučaj. Zelena kuća je ona koja je implementirala sve ono što karakterište zelenu gradnju, a dosta toga ne mora biti vidljivo oku običnog posmatrača.
Zelena gradnja podrazumijeva planiranje ne samo izgradnje objekta, već i o svim drugim bitnim aspektima i pitanjima koja se javljaju tokom cjelokupnog životnog ciklusa samog objekta. Neki od tih aspekata su energetska efikasnost, mogućnost stvaranja ušteda u korištenju resursa, korištenje obnovljivih izvora energije, osvijetljenost, pozicija objekta kako bi se maksimalno iskoristila sunčeva svjetlost kako za osvjetljenje tako i za grijanje objekta. Posebna pažnja se posvjećuje kvaliteti vazduha u objektu, ali i da korisnici prostora imaju potpun komfor tokom boravka. Materijali koji se koriste za izgradnju su ekološki materijali koji ne škode zdravlju korisnika niti su štetni za okolinu.
Koncept zelene gradnje je očito dosta kompleksan i zahtijeva pažljivo planiranje brojnih aspekata u procesu izgradnje kuće, te saradnju stručnjaka raznih profila.
Zašto zelena gradnja?
Zelena gradnja temelji se na principu održivosti, čija je osnovna ideja da zadovoljavanje potreba sadašnje generacije ne smije ugroziti mogućnost budućim generacijama da i one zadovolje svoje potrebe. Održivi razvoj stoga zahtijeva društvenu odgovornost i očuvanje prirodnih resursa, a concept zelene gradnje svakako ima svoju ulogu i značaj u tome.
Naime, istraživanja pokazuju da izgradnja objekata koji imaju negativan uticaj na okruženje potiče na skoro 40% emisije ugljen dioksida. S druge strane, zelena gradnja korištenjem obnovljivih izvora energije, smanjenjem potrošnje energije, efikasnim upravljanjem vodenim resursima, smanjenjem otpada, i brojnim drugim efektima – višestruko utiče na očuvanje prirodnih resursa uz minimalan štetan uticaj na okoliš.
Dodatni benefit za osobe koje žive i rade u takvim prostorima jeste povećanje kvaliteta života i očuvanje zdravlja, te svakako smanjenje jaza između čovjeka i prirode.
Isplativost zelene gradnje
Svakako bitno pitanje koje izaziva nedoumice prilikom donošenja odluke da li graditi objekat po principima zelene gradnje jeste cijena njegove izgradnje. Procjenjuje se da je zelena gradnja u startu skuplja za 10-15%, ali i to zavisi od odluke koliko zelen objekat želite imati. Dugoročno posmatrano, ulaganje u ovu vrstu gradnje se isplati, i to je najjednostavnije objasniti na primjeru energetske efikanosti. Ukoliko u startu skuplje platite uređaj koji omogućava korištenje obnovljivih izvora energije, u prilici ste da besplatno koristite energiju.
Istraživanja pokazuju da zelene kuće imaju 50% manju potrošnju energije, 40% manju potrošnju vode i 40% manju emisiju CO2. Također, podaci o isplativosti izgradnje zelenih zgrada pokazuju da investitori mogu ostvariti mjerljive finansijske uštede, i to konkretno 6% više cijene rente, kao i 16% više prodajne cijene, dok su troškovi održavanja 13% niži.
Jedan od brojnih pozitivnih primjera jeste zgrada “The Edge” . Radi se o poslovnoj zgradi smještenoj u Amsterdamu i proglašenoj za najpametniju zgradu na svijetu sa ocjenom 98,4% na skali održivosti. Istovremeno, radi se o jednoj od najskupljih zgrada tokom izgradnje, no ubrzo se pokazalo da njeno održavanje košta značajno manje u poređenju sa drugim poslovnim zgradama. Na primjer, samo trošak električne energije je 70% manji u odnosu na slične poslovne zgrade tradicionalne gradnje.
Zelena gradnja u Bosni i Hercegovini
Primjena zelene gradnje u odnosu na tradicionalnu gradnju na području Bosne i Hercegovine dosta zaostaje, naročito kada se govori o individualnoj gradnji. Ohrabrujuće je da se na tržištu nekretnina, posebno novoizgrađenih objekata kolektivnog stanovanja u ponudi nalaze smart stanovi. Trend zelene gradnje evidentno je došao na naše tržište, i svakako se očekuje njegovo dalje jačanje, odnosno porast broja izgrađenih zelenih objekata, naročito u segmentu poslovnih zgrada i zgrada kolektivnog stanovanja.
Kompanija Xella, fokusirana na održivu gradnju kroz proizvodnju i prodaju prirodnih materijala, posjeduje relevantno stručno znanje i veliko iskustvo za zelenu gradnju, ali i materijale vrhunskog kvaliteta koji zadovoljavaju zahtjeve energetske efikasnosti.
Samostalna izgradnja zelene kuće se ne preporučuje, bez obzira na sve dostupne informacije koje vam mogu dati uvid i saznanja o procesu. Pozivamo vas da kontaktirate stručnjake Xella kompanije koji će vam dati stručne savjete i odgovore na sva vaša pitanja i nedoumice. Pomoći će vam da pametno uložite svoj novac i napravite objekat koji će vam pružiti udoban život, uštede, ali mogućnost da kvalitetno živite u skladu sa prirodom.
