Za koncesiju za beogradski Aerodrom Nikola Tesla stigle su četiri ponude, a jedan od kvalificiranih ponuđača, kineski konzorcij, odustao je, doznaje agencija Beta.
Ponude za koncesijsko upravljanje beogradskim aerodromom dostavili su švicarsko-francuski konzorcij Zürich Airport s kompanijama Eiffage i Meridiam Eastern Europe Investments, indijsko-grčki konzorcij GMR Infrastructure i Terna, francuska kompanija Vinci Airports i južnokorejsko-tursko-kiparski konzorcij Incheon International Airport Corporation, Yatirimlari ve Islatme, VTB Capital Infrastructure.
Finansijsku ponudu u skladu s uvjetima javnog poziva nije dostavio kineski konzorcij HNA i China National Aero-Technology, kojem se priključila i kompanija s Kipra, a koji je bio kvalifikovan za učešće u drugoj fazi nadmetanja za koncesiju.
Više od 2000 zaposlenih
Poziv zainteresiranim koncesionarima vlada Srbije i Aerodrom Nikola Tesla objavili su 10. februara 2017. godine.
Koncesija za finansiranje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju, održavanje i upravljanje infrastrukturom aerodroma i obavljanje djelatnosti operatera daje se na rok od 25 godina. Ana Brnabić, premijerka Srbije, ranije je rekla da će do 25. decembra biti donijeta preliminarna odluka o najboljim ponudama za koncesiju za beogradski aerodrom i da bi izabrani koncesionar mogao u državni budžet odmah uplatiti između 350 i 450 miliona eura.
Neto dobit Aerodroma Nikola Tesla u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi više od tri milijarde dinara i veća je za 12% u odnosu na isto razdoblje 2016., rekao je glavni direktor beogradskog aerodroma Saša Vlaisavljević, dodajući da je tržišna vrijednost dionica Aerodroma u posljednje četiri godine povećana više od tri puta, dok Aerodrom sada vrijedi više od 400 milijuna eura.
“Aerodrom je jedna od najuspješnijih kompanija u zemlji, s više od 2000 zaposlenih, i strateški smo usmjereni prema stalnom unaprjeđenju poslovanja”, rekao je Vlaisavljević. Prema njegovim riječima, beogradski aerodrom u posljednje tri godine doživio je strukturne promjene u pravcu boljeg i funkcionalnijeg iskorištavanja kapaciteta, pri čemu je, između ostalog, obnovljen zapušten i tehnološki neiskorišten prostor u središtu terminala i puštena u rad nova terminalna zona T2B.
Velike uplate u budžet
Vlaisavljević ističe da je kapacitet Aerodroma povećan na oko 7,5 miliona putnika godišnje, a do kraja 2017. očekuje više od 5,3 miliona putnika.
Inače, Aerodrom je u prethodne tri godine uplatio oko 30,5 miliona eura u budžet Srbije i 6,5 miliona eura malim dioničarima, a očekuje se da, ovisno o poslovnim rezultatima 2017., dioničarima kroz dividendu bude isplaćeno najmanje 16 miliona eura.
Beta
