Tržni centri su danas neizostavan dio života savremenog čovjeka zbog uštede vremena i različitog sadržaja koji se može naći na jednom mjestu.
Bez obzira na to što je onlajn kupovina postala sve popularniji način obavljanja kupovine, svjedoci smo konstantne pojave novih tržnih centara na našim prostorima, što je dokaz da su potrošačne navike ljudi ipak malo teže promjenljive.
Kada i gdje su nastali prvi tržni centri?
Iako je savremeni koncept tržnog centra nastao 1920. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja vuče korjene još iz starog Rima. Najraniji vid javnog tržnog centra je Trajanov forum u Rimu koji je građen između 115. i 128. godine i predstavljao je prvi centar složene trgovačke strukture.
Ovaj veliki prostor bio je formiran na 4 nivoa i sadržavao je oko 150 prodavnica. U okviru svake prodavnice postojao je prostor u kome se izlagala roba i odvojeni prostor za naplatu.
Takođe, Veliki bazar u Istanbulu i dalje je jedan od najvećih trgovačkih centara na svijetu. Osnovan je još u 15. vijeku i prostire se na površini koja obuhvata 58 ulica i preko 4000 prodavnica.
Na osnovu ovih informacija, možemo zaključiti da su trgovina i prostor u kome se ona obavlja oduvijek igrali važnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi. Iako se koncept tržnog centra mijenjao vremenom, osnovna namjena ostala je ista.
Savremeni koncept tržnih centara – arkade i robne kuće
Prvi savremeni vid trgovačkog objekta predstavljaju arkade i robne kuće. Arkade ili galerije su nastale usljed potrebe za povezivanjem nezavisnih prodavnica, a prva je izgrađena u Parizu 1788. godine i zvala se Galerie de Bois.
Nakon nje, galerije su se istovremeno pojavile i u svim ostalim velikim gradovima u Evropi – Milanu, Londonu, Berlinu. O rasprostranjenosti arkada i popularnosti koju su one stekle u svijetu svjedoči podatak da je do početka Drugog svjetskog rata u svijetu postojalo nešto manje od 300 galerija.
S obzirom na to da su prve arkade bile građene na ulicama na kojima je saobraćaj bio veoma gust i imale su i druga ograničenja po pitanju prostora, njihova širina je u početku bila svega 3 metra. Vremenom, sa sve većom ponudom dobara, galerije su se razvile i dobile složenu strukturu, a najbolji primjer za to je galerija Vitorio Emanuele u Milanu.
Robne kuće su imale najveći uticaj na širenje savremenih trgovinskih principa i predstavljale su dominantan tip trgovačkih objekata sve do druge polovine 20. vijeka.
Prva robna kuća zvala se A Bon Marche i otvorena je u Parizu 1852. godine, a od ostalih prodavnica se razlikovala po tome što je uvela novi princip prodaje – roba se prodaje po istoj cijeni u okviru cijelog objekta. Robne kuće nudile su mnogo veći izbor robe i dobara svojim kupcima, a prodavnice u okviru nje imale su jedinstvenu upravu.
Tržni centri u 20. vijeku – ekspanzija tržnih centara u SAD-u
Prvi zatvoreni tržni centar koji je imao oblik današnjih tržnih centara nastao je sredinom 1950ih godina u Mineapolisu, a do 1960. godine u Sjedinjenim Američkim Državama je otvoreno čak 4500 tržnih centara. Ovaj tempo nastavio se i narednih godina, pa je samo 15 godina kasnije broj tržnih centara u Americi dostigao čak 16.400 objekata i 33% maloprodaje.
1987. ovaj broj se skoro duplirao i time postao dominantan vid kupovine koji je i dan danas zastupljen na ovim prostorima.
Tržni centri u 21. vijeku – šta nude moderni tržni centri?
Današnji tržni centri su idealan spoj luksuza i ljudske potrebe za kupovinom. U njima se pored maloprodajnih objekata može naći i veliki broj restorana i kafića. Takođe, bioskopi su postali neizostavan dio tržnog centra, a u većini centara danas postoje i frizerski saloni i teretane.
Na taj način u prostoru tržnog centra objedinjeno je sve što je potrebno ljudima bez obzira na njihov uzrast. On zadovoljava potrebe od onih najmlađih, pa do najstarijih pripadnika populacije. Zato u tržnom centru možete sresti i porodice sa djecom, tinejdžere, poslovne ljude i sve ostale grupe ljudi.
Odlazak u tržni centar osim njegove osnovne namjene, predstavlja i mjesto za druženje, socijalizaciju i zabavu, pa je idealan spoj korisnog i lijepog.
Dodatna pogodnost koju nudi je i ušteda vremena, jer se na jednom mjestu mogu pronaći najpoznatije svjetske maloprodajne radnje, pa nije potrebno ići sa jednog kraja grada na drugi kako bi nabavili određene proizvode. Ovo je ključna prednost koja se cijeni u današnje vrijeme
Izvor: bankar.me/manager.ba/avokado.rs