Društvena odgovornost predstavlja predanost privatnog sektora da doprinosi održivom razvoju zajednice i zajedno s drugim akterima društva radi na poboljšanju uslova života.
Iako mnogi stručnjaci smatraju da je jedina društvena odgovornost poslovanja stvarivanje profita i da je to najbolji način da se doprinese razvoju zajednice, ovaj aspekt u poslovanju važniji je nego ikad. Zapravo postao je jedan od izazova u 21. vijeku koji primjenjuju velike svjetske kompanije ali i sve više malih.
Naime, iako je glavna svrha kompanija uspješno poslovanje i stvaranje profita, lokalna zajednica u kojoj one posluju ima svoja očekivanja i zahtjeve a društveno odgovorno ponašanje postaje sve važnije i kod donošenja odluka s kim poslovati i od koga kupovati.
Tako je razvoju prakse društveno odgovornog poslovanja i u Bosni i Hercegovini, osim globalizacije doprinijela i sve veća osviještenost građana.
Bosanskohercegovačke kompanije pokazale su i tokom perioda krize izazvane pandemijom koliki je nihov značaj ne samo za ekonomiju zemlje nego i za funkcionsianje ostalih aspekata društva. Nerijetko su upravo kompanije bile te koje su nabavljale prijeko potrebnu zaštitnu i medicinsku opremu za zdravstvene radnike i stanovništvo i porketale akcije pomoći najugroženijim skupinama stanovništva.
No periodi krize nisu jedino vrijeme u kojem bh. kompanije pokazuju svoju humanost. Mnoge od njih čine to kontinuirano a jedna odonih koje nastoji pružati podršku razvoju zajednice je i kompanija Telemach koja to čini kroz Telemach fondaciju osnovanu prije četiri godine.
– Kompanija Telemach je od svog osnivanja bila posvećena društveno odgovornom poslovanju. Kako smo vremenom imali sve više pojedinačnih društveno odgovornih aktivnosti, slijedom logike odlučeno je da se osnuje fondacija. Na ovaj način je omogućeno da na strateški način izrazimo našu posvećenost, da djelujemo kao pozitivna snaga u životima naših zaposlenika, korisnika i generalno zajednica kojima pripadamo – kazala je za BiznisInfo Maja Tursunović, direktorica Telemach fondacije.
Ova fondacija osnovana je 2017. godine i od tada su njena osnovna preokupacija programi i inicijative posvećene mladima, jačanje njihovih kompetencija kroz poticanje razvoja soft vještina, profesionalno usmjeravanje i pružanje podrške obrazovnim inicijativama za primjenu savremenih tehnologija.
Fokus na mladima
– Ilustracije radi, upravo smo počeli realizirati edukativne radionice za profesionalno usmjeravanje srednjoškolaca „Job Lab – Vještine za budućnost“ kroz koje će u naredna dva mjeseca proći preko 500 srednjoškolaca iz 72 srednje škole širom BiH te preko 50 njihovih profesora. Fondacija provodi projekte koji se realizuju u saradnji sa partnerima iz lokalnih zajednica, akademskog svijeta ili nevladinog sektora. Mi u Telemach fondaciji vjerujemo da poticanjem aktivnosti i partnerstava koji u fokusu imaju razvoj mladih, podstičemo stvaranje inovacija, otvaranje privrednog potencijala te u isto vrijeme njegujemo i doprinosimo dobrobiti zajednica – kazala nam je Tursunović.
Djelovanje fondacije nadopunjuje osnovnu djelatnost kompanije Telemach – pružanje telekomunikacijskih usluga koje ljudima pomažu da ostanu povezani.
– Proizvodi i usluge koje Telemach BiH nudi predstavljaju bitan dio svakodnevnog života građana BiH. Međutim, u isto vrijeme su i neizostavan elemenat koji danas koriste gotovo svi. Kroz telekomunikacijske usluge, kompanija Telemach pomaže ljudima da ostanu povezani, da budu informisani te da imaju prostor za zabavu. Dakle, obavlja veoma bitan posao digitalizacije društva. Ovo je bitno zato što iskustvo kroz koje smo prošli u toku pandemije pokazuje koliko ljudi ovisi o telekomunikacijama. Preko noći je pouzdana internetska veza postala preduslov za gotovo sve aspekte života: posao, obrazovanje, kupovinu, zabavu, pa čak i zdravstvenu zaštitu. S druge strane, područje djelovanja Telemach fondacije omogućava i podržava razvoj pojedinaca, organizacija i zajednica. Telemach fondacija i kompanija Telemach imaju zajednički cilj, a to je dobrobit svih naših korisnika i čitave zajednice kao imperativ našeg djelovanja. Mi radimo za dobrobit cjelokupnog društva i u skladu sa tim doprinosimo postizanju dugoročnog održivog prosperiteta BiH – kazala nam je Tursunović.
Implementacija strategije Fondacije zasniva se na uspostavljanju partnerstava sa organizacijama koje svoje aktivnosti provode na lokalnom nivou, a u skladu sa potrebama stanovnika koji tu žive. Jedna od osnovnih vrijednosti za koje se Fondacija zalaže je njegovanje upravo ove vrste odnosa, a koja je zasnovana na povjerenju, transparentnosti i jednakosti.
Zajedno do stvaranja društvenog kapitala
– Tako zajedno stvaramo društveni kapital kao preduslov ostvarivanja naših zajedničkih ciljeva. Ovakvim pristupom mi gradimo odnose na lokalnom nivou i moram reći da smo ostvarili izvrsne rezultate. Učimo jedni od drugih, gradimo održivo društvo, mijenjamo svijet na bolje i kroz saradnju otkrivamo bogatstvo pozitivnih praksi koje naši partneri primjenjuju u svom svakodnevnom radu. Zadovoljni smo i sretni što nastavljamo njegovati već uspostavljene odnose, ali se radujemo i svim novim partnerstvima koja će se tek desiti – poručila je Tursunović.
Nagrada za dobro
Još jedna od kompanija koja se istakla svojim društveno odgovornim poslovanjem je INT BH koja je 2020. godine dobila nagradu “Dobro za filantropiju” u kategoriji korporativna filantropija, mala preduzeća koju je dodijelila Fondacija Mozaik.
Vlasnici ove kompanije osnivači su Fondacije Muharem Berbić koja djeluje odvojeno od kompanije ali se često njene aktivnosti finansiraju upravo od prihoda kompanije.
– Fondacija Muharem Berbić osnovana je 2015. sa idejom pomaganja i unapređenja bh. društva. Naime, Selma, Zijad i Zijada Berbić su porodično Fondaciju osnovali prevashodno u početku za svrhe pružanja finansijske podrške i pomoći socijalno ugroženim kategorijama društva – kaže za BiznisInfo Nerdžis Čaplja, projekt menadžerica u ovoj fondaciji.
Vremenom se ta ideja razvijala tako da u sklopu Fondacije trenutno postoji uspostavljen program stipendiranja učenika osnovne i srednje škole, te studenata. Svi stipendisti su bh. studenti i studentice.
Jedan broj odnosi se na socio-ekonomski ugrožene kategorije (oko 30%), dok drugi dio ide na uspješne učenike i studente, tj. oni koji imaju prosjek ocjena 4.5/9.00.
– Pored toga imamo uspostavljen program Razvojnog Centra koji djeluje u Visokom i čija je osnovna svrha pružanje pomoći i podrške djeci u nastavi kako bi brže i bolje savladali gradivo što je naročito dobre rezultate pokazalo sada za vrijeme korone kada se nastava odvijala online. Osim toga, tu je i Dnevni centar koji djeluje na prostoru Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona i u sklopu kojeg radimo na programima socijalne inkluzije djece sa invaliditetom i/ili određenim poteškoćama, ali i sa izuzetno nadarenom djecom koja se teže prilagođavaju standardnim oblicima nastave. Trenutno je djelovanje Dnevnog centra na prostoru dva grada: Sarajevo i Visoko, dok se narednih godina navedeno djelovanje planira širiti i na druge gradove u sklopu ova dva kantona – kazala nam je Čaplja.
Još jedan od programa Fondacije jeste i Klub prijatelja FMB koji će djelovati u Kaknju na osnovama socijalnog preduzetništva, te u sklopu kojeg će se vršiti radno osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Pored navedenih, Fondacija realizuje i mnoge druge projekte i aktivnosti u oblasti pitanja mladih, pitanja antidiskriminacije i socijalne inkluzije, omladinskih pitanja i problematika, te u oblasti promocije kulture i kulturno-historijskog naslijeđa, a sve sa svrhom doprinosa razvitka BH društva – kazala je Čaplja za BiznisInfo.
Strateška saradnja prilika za razvoj
U Fondaciji ističu kako bi voljeli da je saradnja između javnih, privatnih institucija i nevladinog sektora u BH više zastupljena i da djeluje kao vid strateških alijansi jer upravo u tome vide priliku za konzistentniji i kontinuiraniji rad na polju doprinosa i razvoja bh. društva, te općenito poboljšanja socio-ekonomskih prilika.
– Poražavajuća je činjenica je da u BiH imamo dosta siromašnih i gladnih ljudi koji nam se javljaju sa upitima za pomoć u finansijskom obliku ili u obliku prehrambenih artikala. To je doista poražavajuće. Postavlja se često pitanje naše uloge u tome – da li trebamo da reagujemo kao korektor vlasti, kako i na koji način? I gdje je u toj priči vlast? Gdje su tu i druga preduzeća koja bi realno mogla da doprinesu? Pored toga, tu je i pitanje socijalne inkluzije, antidiskriminacije, demokratije, pitanja koja se svakoga dana sve češće i više narušavaju, i koju nažalost ne može da riješi jedan pojedinac/organizacija, već za isto treba da postoji sistematski i uvezeni rad i djelovanje – kazala je Čaplja poručujući kako bez obzira na ovaj kritički osvrt imaju i pozitivnih iskustava saradnje sa određenim vlastima (prevashodno lokalnim) te da se nadaju da će se ona i dalje nastaviti ali i proširiti.
Pomoć obrazovanju djece i mladih
Mladi su i u fokusu djelovanja Fondacije Hastor, neprofitne organizacije osnovana s primarnim ciljem da pomogne obrazovanju djece i mladih u Bosni i Hercegovini kroz stipendiranje i mentorisanje učenika i studenata čiji težak socio-ekonomski status predstavlja poteškoću ili prepreku u školovanju.
Fondacija svojim radom podržava i osnažuje djecu i mlade u nastojanju da postanu samosvjesni lideri u svojim zajednicama, a sve to kroz osnovnu ideju da pruži priliku mladima da uspješnim školovanjem i volonterskim radom doprinesu razvoju lokalnih zajednica i vlastitih resursa. S obzirom na to da je glavna aktivnost Fondacije Hastor stipendiranje učenika i studenata, ponosni smo na ideju volontiranja i vrijeme koje stipendisti svakog mjeseca ulažu u pomaganje drugima odnosno volonterski rad. Volontiranje u Fondaciji Hastor je uspostavljeno po principu mentor – učenici, čime smo napravili veliku mrežu ljudi, kojom smo povezani sa svakim našim stipendistom i ostvarujemo odličnu komunikaciju, kaže direktor Fondacije Sead Fijuljanin.
– Prvobitna želja prilikom osnivanja Fondacije Hastor je bila da se investira u znanje i školovanje mladih ljudi, tada još osnovaca i srednjoškolaca, s ciljem distribuiranja stečenog znanja i iskustava, što danas daje izvrsne rezultate. Upravo stavljanjem fokusa na mlade ljude u bosanskohercegovačkom društvu, vjerujemo da njihovim znanjem i uspješnim školovanjem možemo zajednički naše društvo voditi prema svjetlijoj budućnosti i na taj način biti dio pozitivnih promjena. Vođena tezom da konzistentno i nesebično zalaganje za obrazovanje mladih, kao najznačajniji proces u životu svake mlade individue, predstavlja najmoćnije sredstvo u cilju podsticanja neophodnih pozitivnih promjena u društvu, naša fondacija već 16 godina kontinuirano afirmiše svoju dugoročnu misiju. Pomaganje u svakom smislu te riječi je ono čemu težimo da usvoje naši stipendisti – kazao je Fijuljanin za BiznisInfo.
Društveno odgovorno poslovanje postaje sve važnija komponenta poslovanja kompanija, društava i organizacija, smatra naš sagovornik. Stoga u Fondaciji to vide kao investiciju koja dugoročno daje sjajne rezultate, s obzirom na to da nijedan biznis nije odvojen od društva u kojem posluje.
– Odgovornost i briga za lokalnu zajednicu, uposlenike i širu zajednicu predstavlja model koji je ključan u današnjem poslovanju, a kao dio odgovornog poslovanja, koncept filantropije je utkan u sve aktivnosti Fondacije Hastor i predstavlja temelj organizacije našeg rada. Aktivnostima koje realizujemo želimo djelovati na svijest o važnosti brige, i zainteresovanosti uopće, korporativnog sektora za njihov utjecaj na društvo te pokazati kako poslovni subjekti funkcioniraju kao nerazdvojni dijelovi zajednice te svojim radom doprinose razvoju i sudjeluju u uspjesima društvene zajednice kojoj pripadaju. Neophodno je da (p)ostanemo svjesni da davanje uvijek ima isti cilj, a to je ulaganje i doprinos opštem dobru pojedinaca ili naše zajednice – kazao je Fijuljanin.
Dosadašnji projekti i aktivnosti je Fondacija realizovala dokaz su uspješne saradnje s brojnim fondacijama i organizacijama iz nevladinog sektora, ali i s velikim brojem obrazovnih institucija, općina i drugih državnih ustanova.
– Posebno smo zadovoljni rezultatima realizovanih projekata koji se tiču uvođenja dualnog obrazovanja, gdje su naše aktivnosti bile usmjerene ka poboljšanju kvaliteta stručnog obrazovanja, a najznačajniji uspjeh smo postigli u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, gdje je, upravo zahvaljujući sinergiji nevladinog sektora, obrazovnih institucija i privatnog sektora, uspješno implementiran projekat IDEAL, u okviru kojeg je razvijen moderan obrazovni sistem za prerađivače plastike u skladu s potrebama privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Saradnja Fondacije Hastor i drugih aktera u zajednici se nastavlja i u narednom periodu, s obzirom na to da učestvujemo u provođenju programa „Pravni okvir za filantropiju“, kojim se nastoji, kroz saradnju javnog, privatnog i civilnog sektora, izgraditi platforma za saradnju i razvoj ekosistema filantropije u Bosni i Hercegovini – poručio je Fijuljanin.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
