Poslovni aranžmani povezuju ljude, u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje u svijetu. Ako pritom donose i radna mjesta, ko je i odakle je vlasnik najmanje je važno – zaključak je jednog od naših sagovornika, poslovnog savjetnika Zorana Pavlovića. Sa druge strane, birokratija je ta koja je često ometajući faktor jer traži način da opravda svoje postojanje.
Ipak, mnogo je primjera dobre prakse. Nastupi na međunarodnim sajmovima u velikoj mjeri popravljaju imidž zemlje i doprinose povezivanju poslovne i ekonomske zajednice.
Povezujuća uloga biznisa
U BiH, zemlji u kojoj se podjele još uvijek osjete, biznis može imati itekako važnu povezujuću ulogu. Ipak, značajna je razlika u tome da li se radi o javnom ili privatnom sektoru. Dok se, vođeni različitim političkim interesima, političari nerijetko odlučuju za zatezanje odnosa, pa i ekonomskih i onih iz sfere biznisa, privatne kompanije odavno uspješno posluju u cijeloj državi, bez obzira iz kog entiteta dolazile.
Kako u praksi izgleda poslovanje na teritoriji jednog entiteta ukoliko je firma registrovana u drugom, da li se i sa kakvim preprekama suočavaju, za BiznisInfo.ba objašnjava Edis Hadžimušović, vlasnik agencije za finansijsko savjetovanje Bapas Consulting. Problem u poslovanju privatnih kompanija dešavao se kod prijavljivanja zaposlenih koji žive u jednom a rade u drugom entitetu:
-Zakomplikovale su se i procedure u vezi sa prijavama, obračunom i administrativnim zahtjevima. Nekim krovnim rješenjem to bi se uspješno riješilo, smanjila bi se administracija. Osim toga, drugačija je poreska regulativa i, kada imaš poslovnu jedinicu, dođe kao da radiš u dvije države jer moraš pratiti različite regulative – obračun plate je drugačiji, procenti su drugačiji, doprinosi… Jedno vrijeme bio je problem i u priznavanju licenci u računovodstveno-revizorskoj profesiji.
Godinama unazad, sporadično su problematizovana zakonska rješenja i određeni pravilnici, koji su otežavali poslovanje. Neka su ista ili slična u oba entiteta, ali mnogo je prostora za unapređenje i harmonizaciju uslova kroz propise. U Privrednoj komori Republike Srpske kao jedan od takvih primjera izdvajaju Zakon o hemikalijama, te veliki broj zakona o zaštiti na radu, uslova za izvođenje radova u građevinarstvu, licenciranju i međusobnom priznavanju diploma:
– Posebnu pažnju privlače zakonska rješenja iz oblasti zaštite životne sredine (npr. upravljanje različitim vrstama otpada), koja su u određenim segmentima različita u dva entiteta, a predviđaju različite naknade koje su u obavezi da plaćaju privredna društva. Činjenica je da je BiH preuzela obavezu da usklađuje svoje zakonodavstvo sa propisima Evropske unije, ali je neophodno u tom procesu voditi računa o opterećenjima domaće privrede koja ipak nije u jednakom polažaju kada se poredi sa privredom članica EU, te u tom smislu nastojati da se regulativom ne usporava razvoj privrede i ne opterećuje u mjeri u kojoj je to postaje kočnica u poslovanju. Ovo je jako značajno u kriznim vremenima u kakvim se intenzivno nalazimo od početka 2020. – kaže za BiznisInfo.ba generalna sekretarka Privredne komore Republike Srpske Dragana Kokot.
Ekonomski interes na prvom mjestu
Saradnja između kompanija zavisi od ekonomskih interesa. Nažalost, institucije u BiH su polarizirane i svaka drži svoju stranu, iskustvo je Edisa Hadžimušovića. Privatne kompanije u ovom trenutku više rade na ujedinjavanju ekonomskog prostora jer imaju više zajedničkih problema. Institucije su, po Hadžimušoviću, tu da obave administrativni dio posla, i dok se politike ne promijene i ne počnu raditi u interesu građana, privrednika i ostalih sudionika u ekonomskom prostoru to će biti tako.
Upravo politiku i loš politički ambijent za eventualne nesporazume i probleme krivi naš sagovornik poslovni savjetnik Zoran Pavlović. A poslovni ambijent je takav, smatra, da angažovanje firme na cijeloj teritoriji države ne predstavlja problem. U manjim sredinama taj otpor je ponekad veći, ali kada dođe do realizacije, zapošljavanja i novac procirkuliše, razlike se zaboravljaju:
-Poslovan čovjek je onaj koji traži da dobije maksimum za ono što plati i da se taj posao u roku i kvaliutetno završi. U privatnom biznisu nema prepreka, to je pitanje eventualno nekih licenci i dokumentacije koja mora biti izdata.
Pavlović smatra da, kada bi bilo bolje saradnje između privrednih komora u smislu raspoloživih kapaciteta na jednoj ili drugoj strani i kada bi poslovna zajednica više sarađivala, harmonija života između ljudi u jednom i drugom entitetu bi bila značajno bolja.
Privredne komore pitali smo da li i koliko sarađuju. U PK RS-a kažu da privredne komore u BiH međusobno komuniciraju i razmjenjuju informacije o ovoj problematici i po potrebi formiraju zajednička radna tijela radi kreiranja usaglašenih prijedloga i inicijativa prema donosiocima odluka i kreatorima politika na svim nivoima i na taj način nastoje uticati na regulaciju uslova poslovanja u zemlji, a u interesu privrede.
U Privrednoj komori Federacije BiH pokušali smo saznati njihovo viđenje u ovoj oblasti, ali do zaključenja teksta nisu odgovorili na naša pitanja.
Zajednički nastupi
Privredna komora Republike Srpske u saradnji i uz podršku resornih ministarstava, drugih privrednih komora i međunarodnih organizacija, organizuje nastupe ili posjete za kompanije iz cijele BiH na sajmovima, privrednim misijama i bilateralnim susretima i privrednici nikad ne odbijaju učešće u takvim događajima ukoliko prepoznaju svoj interes. Dugogodišnji primjeri dobre prakse su organizacija nastupa privrednika iz cijele BiH na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, Međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu, Međunarodnom sajam građevinarstva u Beogradu.
Organizaciju nastupa za privrednike realizuje Privredna komora Republike Srpske u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH i Privrednom komorom Federacije BiH, uz podršku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva privrede i preduzetništva RS, organizuje se nastup poljoprivrednih proizvođača u Italiji. U saradnji sa međunarodnim organizacijama, organizovani su nastupi bh. privrednika u Njemačkoj i Francuskoj.
Najveće prepreke pored spoljnih, globalnih negativnih uticaja raznih kriza kojima svjedočimo posljednjih godina, odnose se na različite uslove poslovanja u dva entiteta, kaže za BiznisInfo.ba Dragana Kokot:
– Tu se prvenstveno misli na različit regulatorni okvir, različita opterećenja po osnovu direktnih poreza i brojna neporeska davanja koja opterećuju poslovanje. Nije zanemarljiva ni situacija u pogledu različitih nivoa odlučivanja u Bosni i Hercegovini (lokalni, kantonalni, entitetski, državni nivo), koja sa sobom nosi brojne administrativne procedure koje su nerijetko dugotrajne, neefikasne i skupe u pogledu vremena i novca neophodnog za okončanje tih procedura.
Upravo je birokratija ta koja otežava poslovanje, smatra i Zoran Pavlović:
– Kad hoćete da dobijete kvalitet nije vas briga je li Turčin ili je došao iz Indonezije, kao što rade u fabrici namještaja u Prnjavoru ili Turci koji rade u hotelu na Jahorini. Kad povežete ljude i oni dobiju platu, ne interesuje ih ko je vlasnik i kako se zove.
Povezivanje za prosperitet
I dok privatni sektor jako dobro sarađuje i u hodu rješava eventualne administrativne probleme, u javnim kompanijama situacija je nešto drugačija. Iako BiH ima jedinstven ekonomski prostor i sistem oporezivanja, i dalje su izražene barijere. Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje upozorava da nema konekcije u biznisu u najvažnijim oblastima, a to su telekomunikacije i promet. Jedina zajednička kompanija je Elektroprenos, a bilo bi logično da su zajedničke i telekomunikacije i željeznice:
-To je apsurd jer se, naprimjer, željeznice i telekomunikacije mogu zajednički na puno bolji način optimizirati. U isto vrijeme, privatni sektor, zavisno od interesa samih pojedinaca, baziran je na ličnoj preferenciji, kao u svakom biznisu. Kupac i dobavljač se mogu povezati nezavisno od granica i bazira se na poslovnom interesu.
A važnost za povezivanje u ovoj oblasti je suviše velika, smatra profesor Šunje:
–Povezivanje bi uveliko doprinijelo prospretitetu, jer država je prostor gdje se trebaju optimizirati procesi a ne entiteti.
Uloga medija
Važnu ulogu u osvješćivanju ovih problema i temi biznis povezivanja među entitetima imaju i mediji i način na koji izvještavaju. Atmosfera koju kreiraju može poslati različite poruke.
Istraživanja pokazuju da ove teme nisu u vrhu interesovanja domaće javnosti. Jedno takvo istraživanje provelo je i Udruženje Medijske inicijative. Novac i zajednički prosperitet mogu pomoći društvu i državi. Novac je korijen svega, smatra Radenko Udovičić iz ovog Udruženja:
-Prema istraživanju koje smo proveli, u TV dnevnicima ekonomija je bila na trećem mjestu, sa svega između 10 do 14 posto zastupljenosti. To nije tako loš procent ali ogroman broj tih priloga i vijesti je imao određenu političku pozadinu, tako da to nije objavljeno u smislu biznis saradnje kakva bi trebala biti. Unutrašnja politika je broj jedan.
U predizbornoj kampanji, kaže Udovičić, ekonomija nije bila zastupljena ni kod jedne stranke. Dominirala su untarstranačka pitanja, unutarpolitički, etnička pitanja.
Čitaoci uglavnom traže skandale, sukobe, eksplicitne sadržaje:
– Da bi mediji prilagodili te teme čitaocima potrebno je da nađemo ugao kako to da bude zanimljivo i važno za čitaoce.
U vrijeme kada BiH napušta sve veći broj njenih stanovnika, poslovna saradnja i projekti jedna su od važnijih stavki koja može promijeniti situaciju. Olakšavanje administrativnih zapreka, smanjivanje tenzija u manjim sredinama, bolja saradnja u javnom sektoru… sve bi to uveliko doprinijelo i prosperitetnijoj budućnosti.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ove fotoreportaže ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
