Udio kineskog juana u finansiranju svjetske trgovine skočio je s 3,91 posto na početku godine na 5,8 posto u septembru, prema međunarodnom sistemu za elektronisko sprovođenje finansijskih transakcija (SWIFT).
Globalne kompanija izdaju rekordne iznose obveznica denominiranih u juanima i naveliko se zadužuju kod kineskih banaka zbog niskih kamatnih stopa, a kineski juan pretekao je euro u finansiranju svjetske trgovine, javlja STA, prenosi SEEbiz.
Strane kompanije i banke prikupljaju u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu rekordne iznose novca izdanjem ‘panda’ i ‘dim sum’ obveznica u juanima, primjećuje Reuters.
Panda obveznice kontinuirano promovišu korišćenje ‘renminbija’ (juana) kao valute za finansijske transakcije, objavila je u oktobru kineska centralna banka. To je motivisalo banke da pozajmljuju stranim kompanijama i omogućilo širu upotrebu juana izvan Kine.
U prvih 10 ovogodišnjih mjeseci kompanije poput njemačkog proizvođača automobila BMW-a i francuske banke Crédit Agricole, kao i inostrani ogranci kineskih kompanija prikupili su rekordnih 125,5 milijardi juana (17,33 milijarde dolara) izdanjem ‘panda’ obveznica, 61 posto više nego lani.
Kanadska centralna banka pribavila je krajem oktobra milijardu juana izdanjem trogodišnje ‘panda’ obveznice, uz kupon od 3,2 posto. Na domaćem tržištu morala bi platiti kamatu od 4,5 posto.
U Hong Kongu je vrijednost izdanih ‘dim sum’ obveznica takođe dostigla rekord od 343 milijarde juana, skočivši 62 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isti period lani. I banke su pojačano izdavale zajmove u kineskoj valuti.
Povećanje udjela juana u globalnom finansiranju spada među glavne prioritete Kine u internacionalizaciji domaće valute, iako se čini da je nedavni uzlet uglavnom bio usmjeren u poslove u azijskom divu.
Njemački proizvođač automobila Volkswagen Group rekao je Reutersu da će početnih 1,5 milijardi juana pribavljenih izdanjem ‘panda’ obveznica koristiti samo za poslovanje u kontinentalnoj Kini.
Grupacija Mercedes-Benz takođe planira da iskoristi novac za podršku poslovanju leasinga automobila u Kini.
Talas zaduživanja globalnih kompanija kod kineskih banaka katapultirao je juan na drugo mjesto u finansiranju globalne trgovine, ispred eura.
Dolar i dalje zauzima uvjerljivo prvo mjesto s udjelom od čak 84,2 posto, primjećuje Reuters.
Međunarodnim platnim prometom dominiraju akreditivi, oblik kratkoročnog finansiranja koji olakšava trgovinu.
U okviru finansiranja trgovine i plaćanja, upotreba juana uglavnom je ograničena na zemlje u razvoju u prijateljskim odnosima s Kinom, poput onih uključenih u njenoj inicijativi ‘Pojas i put’.
Zabilježeno je povećano korištenje juana u trgovinskim transakcijama, ali samo unutar određenih bilateralnih kanala, sa zemljama poput Rusije, Argentine, Pakistana i Nigerije, rekao je Mark Williams, glavni ekonomist za Aziju pri Capital Economicsu.
Zemlje koje su geopolitički povezane sa SAD-om ne pokazuju interes za prelazom na juan, što implicira da će globalna upotreba juana u trgovini biti ograničena, procjenjuje Williams.
