Evropska centralna banka odlučila je u četvrtak da pojača likvidnost i ponudi jeftine kredite bankama kako bi privredi olakšala teške posljedice epidemije korona virusa, usmjeravajući fokus na mala i srednja preduzeća.
ECB je najavio kupovinu imovine u vrijednosti dodatnih 120 milijardi eura do kraja godine kako bi podržao povoljne uslove finansiranja realne ekonomije u razdoblju pojačane neizvijesnosti.
Planiraju takođe da uvedu dodatne povoljne kredite za banke u sklopu operacija dugoročnog refinansiranja (LTRO). Kamatne stope biće identične prosječnim kamatnim stopama na depozite, od minus 0,5 posto, dodaju, prenosi Seebiz.
– Iako upravno vijeće ne primjećuje značajne naznake napetosti na tržištima novca niti manjak likvidnosti u bankarskom sistemu, operacije će osigurati efikasnu podršku bude li potrebno – ističe se u saopštenju.
Ti krediti će biti dostupni bankama kako bi se osigurala likvidnost u periodu do juna kada je na rasporedu novi redovni krug povoljnih kredita za banke u sklopu operacija ciljanog dugoročnog refirnansiranja (TLTRO).
U tom će krugu koji će trajati do juna iduće godine bankama biti ponuđeni krediti po kamatnim stopama za četvrtinu postotnog boda nižim od prosjeka u glavnim operacijama refinansiranja, poručuju iz ECB-a.
To bi značilo da bi se mogle spustiti i do minus 0,75 posto.
– Operacije će podržati bankarsko kreditiranje onih koji su najteže pogođeni širenjem koronavirusa, posebno malih i srednjih preduzeća – ističe se u saopćenju.
Kako bi podstakao kreditiranje, ECB namjerava da poveća i maksimalni iznos koji će banke moći posuditi.
Sve tri kamatne stope potvrđene su na dosadašnjim nivoima. Glavna kamatna stopa zadržana je na nula posto, kamatna stopa na depozite banaka na rekordno niskih minus 0,5 posto, a kamatna stopa za prekonoćne pozajmice na 0,25 posto.
Čelnica ECB-a Kristin Lagard je poručila da je ECB snizio procjene rasta eurozone za ovu i iduću godinu zbog produbljivanja krize s korona virusom.
– Širenje korona virusa veliki je šok izgledima za rast globalne ekonomije i eurozone. Čak i ako to bude privremenog karaktera, imaće značajan uticaj na ekonomsku aktivnost – upozorila je Lagard.
U ECB-u sada očekuju da bi 19-člana ekonomija ove godine mogla porasti za 0,8 posto, čime je ranija prognoza iz prošlogodišnjeg decembra snižena za 0,3 postotna boda.
Nove projekcije predviđaju vrlo prigušen rast aktivnosti u prvoj polovini ove godine, nakon čega bi trebao ubrzati. U 2021. godini očekuje se rast od 1,3 posto, za nijansu slabiji nego su predviđali u decembru.
Lagard pritom napominje da su i najnovije projekcije djelom zastarjele budući da je njihova izrada bila dovršena prije početka krize s virusom.
Što se tiče kretanja godišnje inflacije, čelnica ECB-a napominje da bi ona ove godine trebala biti u visini 1,1 posto, ističući ipak veliku neizvijesnost prisutnu u kontekstu oštrog pada potražnje i naglog pada cijena nafte.