U prvoj polovini ove godine ukupna vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz Bosne i Hercegovine iznosila je 811,3 miliona KM, što predstavlja pad od 42,3 miliona KM u odnosu na isti period lani.
Stručnjaci ističu da se ovakav trend može očekivati i u narednom periodu, te da je ova grana privrede doživjela sunovrat.
– S druge strane, uvoz proizvoda iz ovog sektora u istom periodu iznosio je 1,16 milijardi KM, što je povećanje od 6,2 miliona KM u odnosu na prvo polugodište 2024. godine, kada je uvoz iznosio 1,15 milijardi KM – podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1.97 milijardi KM. U poređenju s istim periodom prethodne godine, kada je razmjena iznosila 2 milijarde KM, to predstavlja pad od 36,1 milion KM.
Pad narudžbi
– Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosila je 69,81 posto, što i dalje ukazuje na negativan trgovinski saldo, ali i na prisustvo domaće proizvodnje na izvoznim tržištima. Međutim, pad izvoza signalizira ozbiljne probleme, među kojima su povećana konkurencija, nepovoljni tržišni uslovi te interni faktori koji utiču na pad proizvodnje i izvoza – kazali su iz Vanjskorgovinske komore BiH.
Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da se trend pada fizičkog obima proizvodnje, ali i narudžbi, nastavlja, te da je ova grana privrede doživjela sunovrat.
– Nažalost, nije došlo ni do minimalne stabilizacije kada je riječ o novim ugovorima. Ulazimo u izuzetno neizvjestan period. Posla je veoma malo, a jako je teško pronaći dobrog i odgovornog partnera – kazao je Pazurević.
Navodi da su mnoge kompanije tehnološki dostigle evropski nivo, ali upozorava da je trenutna situacija zabrinjavajuća.
– Veliki je izazov kako zadržati sav taj tehnološki napredak u ovakvim uslovima – rekao je Pazurević.
Dodaje da u njegovoj firmi, uprkos nedostatku posla, nije bilo otpuštanja radnika.
– Organizovali smo preraspodjelu posla tako da, gdje je ranije radio jedan radnik, sada rade dva. Veoma je teško ostaviti nekoga bez posla – pojasnio je Pazurević.
Što se tiče oporavka tržišta, Pazurević ističe da su sve oči uprte u svjetske ekonomske lidere i globalna kretanja, koja će u velikoj mjeri odrediti dalji razvoj situacije u domaćoj tekstilnoj industriji.
Neki pogoni zatvoreni
Igor Gavran, ekonomista, ističe da je ovako značajan pad vrijednosti izvoza jako negativan, a, nažalost, kako kaže, svjedoci smo zatvaranja nekih pogona, te ističe da se može očekivati i dalji pad.
– S druge strane, povećanje uvoza nije u direktnoj vezi jer struktura našeg izvoza i uvoza u ovom sektoru jako su različite. Mi uglavnom po niskim cijenama izvozimo proizvode prestižnih svjetskih brendova, koji se onda negdje drugo prodaju po basnoslovnim cijenama, a uvozimo robu širokog asortimana i svih kategorija. Rast vrijednosti uvoza ne mora značiti i rast količinskog uvoza u istom procentu jer cijene rastu, ali ipak je negativan, i bilo bi puno bolje da domaće kapacitete koristimo i za snabdijevanje domaćeg tržišta finalnim proizvodima s domaćim brendovima. Ovaj sektor već duže vremena je u teškoj poziciji zbog pritiska da cijene budu što niže, a troškovi im rastu, posebno energije i plaća – kazao je Gavran.
Dodao je da BiH ima jako važnu ulogu u ovom sektoru na svjetskom tržištu, a posebno u Evropi, ali smo, kako ističe, nažalost eksploatisani kao jeftin, a kvalitetan proizvođač, dok profit ubire neko izvan BiH.
– A naši kupci, umjesto da biraju domaće brendove, ‘padaju u nesvijest’ kad se najavi otvaranje nekog stranog butika s robom često puno nižeg kvaliteta od one koju mogu proizvesti domaće firme – zaključio je Gavran.
