Je li Vlada FBiH zakasnila sa mjerama ili su poslodavci požurili sa otkazima?

0

Federalni premijer Fadil Novalić najavio je danas da će u petak biti predstavljen paket mjera za podršku privrednicima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kao prioritet je izdvojio plaćanje poreza i doprinosa za sve radnike na teritoriji Federacije i to za sve privrednike – od obrtnika pa do velikih preduzeća.

No za hiljade radnika u Federaciji, ova vijest više nema nikakvu važnost. Samo u Kantonu Sarajevo od 18. marta do danas na evidenciju Službe za zapošljavanje prijavilo se 608 osoba.

U Tuzlanskom kantonu, prema podacima koje nam je dostavila Služba za zapošljavanje ovog kantona, u martu se na evidenciju nezaposlenih prijavilo 1.400 osoba. Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izjavio je večeras da ta brojka na nivou Federacije BiH iznosi više od 7.000.

No to sve je samo početak jer talas otkaza tek slijedi a otpušteni radnici imaju 30 dana od dana prestanka rada da se prijave na evidenciju nezaposlenih. To znači da ćemo relevantnije podatke o obimu “epidemije otkaza” imati negdje početkom maja.

Podsjetimo da je samo jedna fabrika u Sarajevu otpustila prije nekoliko dana 400 radnika a sličan potez najavile su i druge, na što već sedmicama upozoravaju udruženja privrednika, obrtnika, malih biznisa… Danas je stigla vijest da su hoteli Europe i Holiday otpustili dio radnika a slično će, po svemu sudeći, činiti i ostali iz sektora ugostiteljstva i turizma.

Godišnji odmori na koje su radnici poslati silom prilika uskoro ističu a šta će se poslije njih dogoditi u najvećem broju slučajeva nije teško pretpostaviti.

Imajući to u vidu, postavlja se pitanje jesu li mjere kojim bi se sačuvala radna mjesta trebale biti usvojene ranije? To se teško moglo očekivati ako se sjetimo da je federalni premijer još prije nekoliko dana govorio kako ćemo se ekonomskim mjerama baviti kada saniramo probleme u zdravstvu, a i sama ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević tek je prije desetak dana, prema vlastitom priznanju, shvatila koliko je situacija zapravo ozbiljna.

Ljudi ne mogu čekati

Da ekonomske mjere ne čekaju, pokazuju primjeri drugih zemalja. Uzmimo za primjer Tursku koja je precizan plan mjera donijela 18. marta a institucije ove zemlje već procjenjuju zahtjeve primljene od građana i privrednika za odgodu finansijskih davanja počevši od onih koji su najviše pogođeni negativnim utjecajem virusa. 

– Naš prioritet je da zaštitimo prihode građana usred krize izazvane koronavirusom i poduzimamo korak po korak kako bismo to osigurali – kazao je danas turski ministar finansija Berat Albayrak.

I dok se u Federaciji BiH danima raspravlja hoće li ili neće svi imati pravo na moratorij na otplatu kredita a banke najavljuju kako će krajem ove sedmice objaviti precizne kriterije o uslovima odobravanja moratorija, ova je zemlja već pokrenula finansijske šeme koje je podržalo Ministarstvo finansija u saradnji sa državnom bankom Halkbank.

Danas su turski mediji prenijeli kako se za paket podrške već prijavilo 19.000 kompanija!

I hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je večeras kako prvi set mjera koji je Vlada donijela koristi već 65.000 preduzeća u kojima je zaposleno gotovo 400.000 ljudi.

– Spašena su brojna radna mjesta. No, niko u ovom trenutku ne može procijeniti koliko će kriza s #COVID19 trajati, stoga je Vlada odlučila snažno stati iza radnika i preduzetnika. Podršku od 3.250 kn po očuvanom radnom mjestu podižemo na 4000 kn. Oni koji ostvaruju manje od 7,5 miliona kn prihoda (93% svih kompanija), a imaju pad prihoda veći od 50%, potpuno se oslobađaju od poreza na dobit i dohodak te doprinosa za april, maj i juni – kazao je Plenković.

Globalna kriza

Sa druge strane, treba biti realan pa reći da su i mnogo uređenije i bogatije zemlje od naše ovih dana suočene sa masovnim otkazima. Međunarodna organizacija rada iznijela je procjenu da će na globalnom nivou bez posla ostati preko 25 miliona ljudi, a stručnjaci pominju da bi taj broj mogao biti i veći.

Jasno je stoga da bilo kakve mjere ne mogu zaustaviti kompanije da otpuštaju radnike, pogotovo u onim industrijama u kojima je rad zabranjen ili potpuno obustavljen.

Ipak, ne možemo ne postaviti pitanje jesu li poslodavci prerano posegnuli za otkazima. Nema poslodavca koji neće reći kako je njegov uspjeh baziran na radu kolektiva a kako su radnici njegova snaga. No u mjesecu kad posao staje, ni ne čekajući da najavljene mjere budu objavljene, poslodavci počinju dijeliti masovne otkaze.

Spašavaju se tako nepotrebnih troškova i izdataka koji im u narednom periodu neće biti potrebni a rješavanje problema egzistencije radnike prepuštaju državi. Ovaj nepopularni potez, iako baziran na potpuno jasnoj ekonomskoj računici, naišao je na veliko neodobravanje javnosti.

Sporazumni prekid

No ono što nikako nije razumljivo a o čemu niko ne želi govoriti jeste da dio poslodavaca od radnika traži da potpisuju sporazumni prekid radnog odnosa. Time radnik ostaje bez mogućnosti da preko Službe za zapošljavanje ostvari finansijsku nadoknadu i osigura sebi bilo kakva primanja u mjesecima koji dolaze, a samim time ne postoji više nijedna mjera na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini koja mu može pomoći.

Podsjetimo za kraj da ima i pozitivnih primjera kao što je Nermin Isić, vlasnika Ville Aroma u Orašju koji se video porukom obratio svojim radnicima, ali i drugim poslodavcima i predstavnicima vlasti.

Najavio je da niko od njegovih radnika neće dobiti otkaz narednog mjeseca uprkos činjenici da kompanija ne ostvaruje nikakav prihod. Naglasio je da ljudi ne mogu čekati, te da se ljude „ne može ostaviti na cjedilu“.

– Moja odluka je da niko neće dobiti otkaz. Preko 30 radnika Arome iz Orašja – svi će ostati na poslu. Ja ću gurati koliko mogu finansijski. Ovim putem želim da vas obavijestim – sjedite mirno kod kuće, svako od vas će dobiti minimalac, govorim za 4. mjesec. Penziono, socijalno, sve će biti uplaćeno. Za peti mjesec ne garantujem, ali mislim da ćemo i to pokušati da izguramo našim sredstvima – poručio je Isić.