Austrija je jedna od rijetkih zemalja sa kojom BiH ima suficit jer je spoljnotrgovinska razmjena dvije zemlje prošle godine iznosila više od dvije milijarde KM, od čega se 1,032 milijarde KM odnosi na izvoz iz BiH, a 988 miliona KM na uvoz iz Austrije, izjavio je danas direktor Agencije za promociju izvoza pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Enes Ališković.
Na poslovnom forumu ove dvije zemlje u Sarajevu o temi “Drvo, arhitektura i dizajn”, Ališković je rekao da BiH i u drvoprerađivačkom sektoru ostvaruje pozitivne rezultate sa Austrijom, odnosno ima veći izvoz nego uvoz.
“Cilj današnjeg foruma jeste da u drvoprerađivačkom sektoru, zajedno sa udruživanjem arhitekata dizajnera i proizvođača dvije zemlje, saradnju dovedemo na viši nivo, stvaranjem proizvoda sa dodatom vrijednošću, a samim tim i sa višom cijenom”, istakao je Ališković.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina u BiH se proizvode dizajnirani proizvodi od punog drveta kojima se postižu dobri rezultati ne samo u Austriji nego i u Evropi.
“Naš cilj je da takva vrsta proizvoda koji imaju višu dodatu vrijednost, sa visokim cijenama, bude integrisana u uređenje hotela i sličnih objekata, ne samo na našem nego i ne evropskom tržištu”, rekao je Ališković.
On je dodao da se prozvod sa dodatom vrijednošću može stvoriti zajedničkim radom arhitekata iz BiH, koji već sada rade na svjetskim tržištima i proizvođačima koji žele da unaprijede svoju proizvodnju.
Predstavnik Drvnog klastera Štajerske Višnja Košćak rekla je da je šumsko bogatstvo u BiH i Austriji među najvrednijim resursima i jedne i druge zemlje.
Što se tiče kadrova i drvopređivača, BiH i Austrija, prema riječima Košćakove, imaju najbolje eksperte, koji osim znanja i vještina imaju ljubav i tradiciju gradnje drvetom i prerade proizvoda od drveta.
“Želimo pričati o drvetu u konstruktivnom smislu, arhitekturi, te pokazati visokotehnološke mogućnosti koje ono daje u izgradnji visokih stambenih zgrada, sportskih i turističkih objekata, ali i uvezati arhitekte iz BiH i Austrije, kao i kompanije, da bi mogli ponuditi te proizvode”, istakla je Košćakova.
Prema njenim riječima, drvni klasteri su odličan instrument za uvezivanje i pomoć firmama prilikom inovacija i nastupa na inostranim tržištu jer oni okupljaju kako firme iz oblasti šumarstva i drvne industrije, tako i eksperte koji se bave drvetom.
Profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Salih Teskeredžić izrazio je zadovoljstvo što je drvo u fokusu današnjeg foruma jer posmatrano s pozicije stvaranja proizvoda više vrijednosti, onaj proizvod koji je originalan, ima i višu cijenu.
“Moj stav je da treba razvijati vještine, a ne oslanjati se na nekakve prirodne resurse koji su svugdje ograničeni”, istakao je Teskeredžić, dodavši da su mnoge kompanije iz BiH, oslanjajući se na tradiciju rada s drvetom, postigle izuzetne rezultate na evropskoj sceni kada je riječ o dizajniranom namještaju.