I najnoviji izvještaj Svjetske banke za Zapadni Balkan, objavljen u utorak, potvrđuje da nam ne ide najbolje po pitanju ekonomije, piše magazin Buka.
Tako smo i tokom prošle godine, po pitanju rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), koji je iznosio 3, 0 posto, na samom dnu, a u lošijoj poziciji nalazi se samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, Kosovo i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.
Projekcije realnog rasta BDP-a u 2019. i 2020. godini:
- Albanija: 3,8 posto (2019.) – 3,6 posto (2020.)
- Bosna i Hercegovina: 3,4 posto (2019.) – 3,9 posto (2020.)
- Kosovo: 4,4 posto (2019.) – 4,5 posto (2020.)
- Makedonija: 2,9 posto (2019.) – 3,2 posto (2020.)
- Crna Gora: 2,9 posto (2019.) – 2,4 posto (2020.)
- Srbija: 3,5 posto (2019.) – 4,0 posto (2020.)
U izvještaju je konstatovano i da je, uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regionu otvoren manji broj radnih mjesta. Tako je na Zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96 hiljada radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, dok je godinu dana ranije ta brojka iznosila 171.200 novootvorenih radnih mjesta.
Stav je i Svjetske banke da je nezaposlenost na ovim prostorima uglavnom smanjena zbog neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta.
Prosječni stanovnik Zapadnog Balkana, navode, provede 20 do 30 godina produktivnog životnog vijeka nezaposlen ili neaktivan.
Konstatovano je i da su građani BiH nezadovoljni, te da je za očekivati da će nezadovoljstvo još više rasti ukoliko izostanu reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, stimulisanje rasta i otvaranje radnih mjesta.
Istaknuto je i kako, za razliku od ostatka Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina nije dosegla stopu zaposlenosti koja je bila do 2008. godine.
Navedena su i neka od rješenja za našu zemlju.
Na primjer, ulaganje u rani razvoj djece bi pomoglo poboljšanju rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, a također bi pomoglo siromašnim i ugroženim domaćinstvima da se zaštite od šokova, dok bi efikasniji zdravstveni sistemi pomogli u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjenju troškova za zdravlje koje građani plaćaju iz vlastitih sredstava.
Jedno od rješenja za privredni rast stručnjaci iz Svjetske banke vide i u većim investicijama u energiju, građevinarstvo, turizam, a bh. šansa je i izvozno orijentisana privreda.
Izvještaj možete preuzeti OVDJE
