Trebamo transparentan i inkluzivan pristup u upravljanju okolišem u Bosni i Hercegovini

Još od kraja devedesetih godina Resursni centar za okoliš djeluje s ciljem zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini.  O radu REC-a, o okolišnim problemima u BiH, o usklađenosti bh. zakonodavstva iz oblasti okoliša sa zakonodavstvom EU te aktualnim izazovima i projektima razgovarali smo s Lejlom Šuman, direktoricom RECa.

Resursni centar za okoliš (REC) je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija uspostavljena 1997. godine. tada kao dio mreže ureda velike međunarodne organizacije, a danas djeluje kao Nacionalni ured u BiH. REC je uspostavljen s ciljem da pruži adekvatnu podršku unaprjeđenju stanja i rješavanju problema u oblasti zaštite okoliša u BiH. REC provodi svoju misiju putem: međunarodne razmjene informacija i podataka vezanih za zaštitu okoliša; promoviranja dijaloga i poboljšanja suradnje između različitih interesnih strana (uključujući nacionalne i lokalne vlasti, biznis sektor, nevladine organizacije i građane); jačanja kapaciteta ključnih stručnjaka i donosilaca odluka te kroz podržavanje slobodne razmjene informacija i promoviranje učešća javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču zaštite okoliša.

1. BIZNISINFO: Obzirom na više od dvije decenije djelovanja u BiH recite nam nešto više o realiziranim projekima REC-a.

REC ima izrazita postignuća i niz uspješnih inicijativa koje su bile usmjerene na poboljšanje uprave i javnih usluga u oblasti zaštite okoliša u BiH. Već više od dvadeset godina REC je bio vodeća organizacija koja promovira principe dobrog upravljanja u sektoru zaštite okoliša na lokalnom i nacionalnom nivou, kroz programe koji uvode participativnu i transparentnu metodologiju razvoja politike zaštite okolša u BiH. Svojim aktivnostima i u okviru brojnih regionalnih i nacionalnih projekata REC je doprinio sljedećem:

• Pružanje tehničke podrške nadležnim ministarstvima okoliša u BiH na svim nivoima u izradi Zakona i usklađivanju nacionalne politike i propisa s politikom EU, ratifikaciji i provedbi međunarodnih konvencija i sporazuma iz oblasti zaštite okoliša te izradi ključnih strateških dokumenata i planova.
• Pružanje podrške u jačanju kapaciteta okolišnih inspekotra, sudija i tužilaca kroz povezivanje sa organizacijama kao što je INTERPOL u cilju prevencije krivičnih djela u oblasti zaštite okoliša.
• Pružanje podrške općinama u Bosni i Hercegovini u razvoju i provedbi lokalnih strateških dokumenata. Više od 50 općina u Bosni i Hercegovini imalo je koristi od REC-ovih programa i kroz razvoj lokalnih dokumenata u oblasti zaštite okoliša (LEAP, LBAP, Planovi upravljanja otpadom, itd.). Kroz programe namijenjene općinama dodijeljeno je više od 3 mil EUR.
• Pružanje podrške organizacijama civilnog društva u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini. REC je pružio podršku u obliku bespovratnih sredstava/grantova u ukupnom iznosu većem od 1 mil. EUR za projekte izgradnje kapaciteta, umrežavanja i programa održivosti organizacija civilnog društva. Razni alati za izgradnju kapaciteta koriste se za obuku organizacija civilnog društva i jačanje suradnje između OCD-a, kao i između vlasti i civilnog društva, kako bi se ojačao njihov utjecaj u procesima donošenja odluka.
• Pružanje podrške ministarstvima obrazovanja i školama u obrazovanju o okolišu i održivom razvoju. REC je pružio podršku u provedbi UNECE Strategije za obrazovanje za održivi razvoj na nacionalnom nivou kroz stvaranje specifičnih obrazovnih alata (npr. Zeleni paket) i promoviranju vrijednosti održivog razvoja i interdisciplinarnim pristupom. Kroz ove programe REC je dodijelio podršku u obliku bespovratnih sredstava/grantova u ukupnom iznosu većem od 500.000 EUR za projekte obnove i uspostavljanja eko škola te jačanja kapaciteta učitelja i nastavnika.

Osim navedenog realizirane su i podržane brojene druge aktivnosti koje se odnose na izgradnju informacionih sistema za rano upozoravanje od poplava te jačanje svijesti javnosti za zaštitu okoliša.

2. BIZNISINFO: Koji su to najveći okolišni problemi s kojima se BiH suočava?

Problema je toliko da uopće nije lako uspostaviti prioritete. Borba za čisti zrak je nulti prioritet. Problemi koje uzrokuje zagađeni zrak za direktnu posljedicu imaju narušeno zdravlje i kraće živote stanovnika mnogih naših gradova. Skoro u istoj ravni je, po hitnosti i mogućim trajnim posljedicama, i stroga zaštita vodozaštitnih zona izvorišta vode za piće. Treće je uspostava efektivne zaštite u postojećim zaštićenim područjima kao i onima koja su određena za zaštitu po odredbama važećih prostornih planova. Četvrto bi bilo uspostava učinkovitog sistema nadgledanja kvaliteta našeg zraka, vode za piće, hrane i tla, kao i stroga kontrola upotrebe pesticida. Svakako neizostavni su problemi vezani za otpad i uspostavu učinkovitog sistema upravljanja otpadom. Podaci govore da je proizvedeni komunalni otpad u BiH je u stalnom porastu. Stepen pokrivenosti uslugama zbrinjavanja otpada iznosi 68%. U BiH je registrirano 91 općinsko odlagalište otpada koja ne zadovoljavaju propise da uopšte mogu biti odlagališta. Zbog ograničenih kapaciteta za odlaganje i niske javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, u BiH je prisutan veliki broj nelegalnih odlagališta (na hiljade divljih deponija) i osim nekoliko uspostavljenih regionalnih odlagališta, otpad se većinom odlaže na neadekvatan način i predstavlja rizik po okoliš i zdravlje ljudi.

3. BIZNISINFO: Koliko su organizacije civilnog društva u BiH uključene u aktivnosti procesa donošenja okolišnih odluka?

Jako civilno društvo ključna je komponenta svakog demokratskog sistema i institucije Bosne i Hercegovine trebale bi ih prepoznati i tretirati kao takve. Proces pridruživanja EU promoviše aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva u donošenju odluka vlade i samom procesu integracije u EU. Kao zemlja u tranziciji, Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim brojem socijalnih, ekonomskih i drugih pitanja u poslijeratnom razdoblju, među kojima je ključno pitanje zaštite okoliša, čije rješavanje predstavlja veliki izazov. Uništavanje prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju okolišne uvjete potrebne za čovjekovo postojanje i temelje našeg ekonosmkog prosperiteta. Svi ovi problemi proizlaze iz pretjerane upotrebe prirodnih resursa, koje se mogu otkloniti samo ako slijedimo načela održivog razvoja pri planiranju upotrebe prirodnih dobara i uspostavlajnjem partnerstava na loklanom nivou. BiH je ratificirala Aarhusku konvenciju i time se obavezala da slijedi principe konvencije. Drugi stub Arhuske konvencije je zasnovan na konceptu učešća javnosti i izveden je iz Principa 10 Rio Deklaracije: Pitanja okoliša se najbolje rješavaju uz učešće svih zainteresovanih građana na određenim nivoima. Učešće javnosti se uglavnom provodi za izdavanje dozvola, kao što su okolinske dozvole. Primjenjuje se kada se odobrenje zahtjeva za određene aktivnosti ili projekte koji proizlaze iz pojedinih sektora/djelatnosti za koje se smatra da sadrže visoko onečišćujuće tvari (hemijska industrija, energetika, otpad, itd.) ili mogu imati značajan uticaj na okoliš. To omogućava javnosti da doprinese postupku donošenja odluka. Nažalost, u BiH nivo učešća javnosti u procesima donošenja okolišnih odluka je na veoma niskom nivou. Obzirom na registrirani broj organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite okoliša uglavnom njih tek 20tak učestvuje aktivno u javnim raspravama i ovim procesima.

4. BIZNISINFO: Spomenuli ste da trebamo transparentan i inkluzivan pristup upravljanju okolišem u BiH. Koje aktivnosti provodi REC da bi se poboljšala transparentnost u donošenju odluka?

Od momenta osnivanja REC ima važnu ulogu u podržavanju demokratije u oblasti zaštite okoliša i stvaranju uslova za poboljšanje transparentnosti u donošenju odluka o okolišu. REC kroz svoje projekte neprestano jača kapacitete kako organa vlasti u oblasti zaštite okoliša da ispunjavaju svoje obaveze tako i kapacitete organizacija civilnog društva da efikasnije učestvuju u procesima i donošenju odluka koje se odnose na životnu sredinu. 

Jedan od tih projekata je i projekat “AIRQ – Jačanje uloge organizacija civilnog društva u promoviranju demokratskih principa i postupaka vezanih za Procjenu utjecaja na okoliš” smo dobili kroz grant program  Misli o prirode! koji provodi CPCD a finansira  Vlada Švedske. Projekat ima za cilj poboljšati upravljanje okolišem u BiH kroz umrežavanje i jačanje kapaciteta OCDa da učinkovito učestvuju u kreiranju politika i procesu donošenja odluka u oblasti zaštite okoliša, i na taj način doprinesu ključnim reformama prema daljoj implementaciji EU Acquis o okolišu u Bosni i Herecegovini.

5. BIZNISINFO: Jeste li zadovoljni razinom ekološke osvještenosti i osjetljivosti javnosti na pitanja iz zaštite prirode i okoliša? Koje će aktivnosti REC u narednom periodu provoditi na tom planu?

Moramo priznati svi da nismo zadovoljni, jer je razina naše trenutne okolišne osviještenosti nažalost još uvijek daleko od one željene. Na žalost plastične vrećice, stare automobilske gume, kabasti otpad odložen nepropisno, kao i mnoga divlja odlagališta komunalnog i drugih vrsta otpada, dio su naše svakodnevnice.

Iako je REC pokrenuo mnoge akcije i projekte kao i druge organizacije u BiH, svakako da se još puno mora raditi na osvješćivanju ljudi koji će svojim uzornim ponašanjem doprinjeti da se postojeće stanje u što skorije vrijeme poboljša. Kao društvo jednostavno nemamo osjećaj za vrijednosti okoliša u tolikoj mjeri da se kod svakog od nas pojavi osjećaj krivice u trenutku nanošenja štete okolišu. Činjenica je da je to dugotrajan proces, čiji se rezultati ne mogu očekivati preko noći. Iako je vidljiv pomak u pojedinim lokalnim zajednicama, REC će svakako da nastaviti raditi na osvješćivanju, edukaciji i javnim kampanjama u kojima ćemo pokušati skrenuti pozornost građanima da je važno kako se svi odnosimo prema okolišu i da od toga odnosa svakako ovisi naša budućnost.Naša budućnost je duboko povezana i ovisi o prirodi i zdravom ekosistemu. Ukoliko želimo da izgradimo održivu budućnost, naše društvo morat će suštinski da se mijenja.