Međunarodni ekspert za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić smatra da je predloženo zakonsko rješenje o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF) u Federaciji BiH štetno za društvo u cjelini.
– Razumijem da se korisnici ovih kredita neće složiti sa mnom s obzirom na dimenziju njihove lične tragedije. Međutim, ja govorim čisto sa ekonomskog i pravnog aspekta i naravno da mi je, kao i svakom građaninu, žao familija koje prolaze teške trenutke zbog ovih kredita – kazao je Hurtić za Fenu.
Nažalost, kako je dodao, svi su oni ugovore sa bankama dobrovoljno potpisali. Štediše su u tom momentu, po njegovim riječima, smatrale da je to za njih povoljan aranžman i jedan vremenski period crpili su korist iz njega plaćajući nižu kamatnu stopu u odnosu na veliku većinu onih koji su kredite uzimali uz EUR klauzulu.
Hurtić je naveo da ni jedna ekonomska teorija dosad nije uspjela naći model koji bi predvidio kretanje valuta. Po nejgovim riječima, uzimanje ovakvih vrsta kredita je jedna vrsta kockanja na koju su ljudi dobrovoljno pristali, jer najveći broj štediša, njih oko 96 posto nije ni pomišljao na ovu varijantu jer su dizali kredite vezane za euro.
– Koliko mi je poznato MMF nije izrazio negodovanja konkretno povodom ovog zakona. Njihove primjedbe su bile generalne, a to je da se država, uključujući parlament, ne može miješati u ugovorne odnose. Naš međunarodni rejting kad je u pitanju stabilnost ugovora je ionako loš, tako da bi ga ovaj zakon umnogome pogoršao, što bi dodatno naštetilo našim ambicijama da ojačamo ekonomiju na bazi stranih ulaganja, osiguramo rast zaposlenosti plata i penzija i ubrzamo integracije u EU – prokomentirao je Hurtić.
Govoreći o tome kakve bi bile posljedice usvajanja tog zakona Hurtić je kazao da su rizici po cijelo društvo veliki.
– Domaći i strani investitori bi dobili jasnu poruku da ugovori nisu stabilni, jer ih država i parlamenti mogli mijenjati da bi na izborima dobili koji glas više. Konačno, taj zakon bi ugrozio poslovanje bar jedne od većih banaka, što bi samo po sebi vodilo otežanoj mogućnosti smanjenja ionako visokih kamatnih stopa, jer bi poslovanje u okviru našeg bankarskog sektora postalo još rizičnije. U slučaju likvidacije jedne od tih banaka situacija bi bila još gora i moguće je da bi iziskivala intervenicije iz federalnog budžeta s obzirom da bi sistem zaštite depozita kakvog sada imamo na nivou BiH mogao biti ugrožen – istakao je Hurtić.
Ukratko, kako je dodao, cijena koju bi platilo društvo, tj. svi drugi građani koji se nisu kockali sa ovakvom vrstom kredita i nepravda prema njima bili bi daleko veća nego “pravda” prema malom broju ljudi koji su se dobrovoljno bez ikakvog pritiska uveli u ovu krajnje rizičnu avanturu.
– Banke i i štediše trebaju naći kompromis, a Vlada i Agencija za bankarstvo FBiH u tome im trebaju pomoći. To vidim kao jedino rješenje. Drugo, ekonomsku sudbinu zemlje i naš evropski put ne možemo staviti u ruke neodgovornih parlamentaraca koji su nas zbog glasova i populizma nanovo doveli u tešku situaciju iz koje samo oni crpe korist – dodao je Hurtić.
Na pitanje koliko je aktivno kredita u BiH u švicarskom francima, Hurtić je odgovorio da je to, koliko je njemu poznato, velika manjina kredita u odnosu na one koji su uzeti u EUR klauzuli, negdje oko dva posto u ukupnoj masi kredita s tim da je oko 30 posto njih već riješeno na osnovu dogovora između banke i štediša. (Fena)
