Posljedice zabrane izvoza hrvatskih prehrambenih proizvoda u Rusiju mogle bi se osjetiti i u BiH, koja bi bila alternativno tržište za prodaju eventualnih viškova iz susjedne zemlje po nižoj cijeni, a što bi na kraju ugrozilo domaće proizvođače.
Naime, veliki broj hrvatskih prehrambenih firmi skinuto je s liste onih koje su imale dozvolu za uvoz u Rusiju, pa će ubuduće pristup tržištu od 150 miliona potrošača imati samo “Podravka” i “Sardina”, pišu Nezavisne novine.
Ostali, među kojima su “Koka“, “Vindija“, “Belje” i “PIK Vrbovec“, a koje su članice poslovne grupe “Agrokor“, morat će se, pod uslovom da žele nadoknadit gubitak, okrenuti starim tržištima, među kojima im je ono u BiH najbliže.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže kako postoji realna opasnost za ovakav scenarij, koji bi predstavljao još jedan udar na, kako je ocijenio, ionako oslabljenu i ugroženu domaću proizvodnju.
“Možemo očekivati da ta proizvodnja koja se ne može plasirati na tržište Rusije, da će ponovo preplavi tržište Bosne i Hercegovine po damping cijenama kojima mi ne možemo konkurirati”, kaže Marinković.
Kako je rekao, u ovakvim slučajevima nadležne institucije imaju obvezu da uvedu mjere zaštite domaće proizvodnje.
To ni u kojem slučaju neće izazvati kršenje bilo kojeg potpisanog međunarodnog ugovora, jer oni u svojim klauzulama sadrže odredbe u kojima je dozvoljeno uvođenje zaštitnih mjera.
“Nažalost, to se kod nas tumači od strane onih koji to trebaju implementirati na sasvim drugi način i mi zato idemo 23. februara na proteste kao krajnji znak upozorenja nadležnima da moraju poduzeti mjere zaštite domaće proizvodnje“, zaključio je on.
Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije “Trivas“, komentirajući zabranu, nada se kako su u pitanju kratkoročne političke mjere koje neće izazvati neke veće posljedice.
“Hrvatska je član EU i normalno je da će konstantno nailaziti na barijere s Rusijom. Što se tiče BiH, mi ne možemo biti u nepovoljnijem položaju nego što smo do sada bili, jer ovdje je tržište totalno pokriveno proizvodima iz Srbije i Hrvatske. Ne mogu biti prisutniji nego što već jesu”, kaže Vasić.
Kako nam je rekao, ove dvije zemlje su u velikom suficitu kada je robna razmjena sa BiH u pitanju, pa i on, kao i Marinković, poziva nadležne da reagiraju i zaštite domaću proizvodnju.
Inače, prema ocjeni hrvatskih medija, “rampa” za uvoz koja je spuštena u Rusiji samo je potvrda da su odnosi između dvije zemlje na veoma niskom nivou, pišu Nezavisne novine.
To je možda prošle sedmice nagovijestio i Anvar Azimov, ambasador Rusije u Hrvatskoj, koji je kazao kako ova zemlja neće više pomagati “Agrokor“, a što su do sada činili kroz povoljne kredite i pogodnosti na tržištu.
Službena statistika pokazuje kako je iz Hrvatske za 11 mjeseci prošle godine u Rusiju uvezena roba u vrijednosti oko 162 miliona eura, od koje oko pet posto zauzimaju prehrambeni proizvodi.
Podsjetimo da su od 1. februara ove godine ukinute carine za uvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u BiH, u sklopu adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To će samo po sebi dovesti do povećanja hrvatskog izvoza u BiH i proizvesti gubitke od više stotina miliona KM kod bh. poljoprivrednika.
