Hrvatska je ispunila uslove za uvođenje eura i od januara 2023. kuna službeno odlazi u historiju. Zeleno svjetlo da Hrvatska postane dvadeseta članica eurozone dala je Evropska komisija ocijenivši da su zadovoljeni svi traženi kriteriji.
– Utvrđuje se da Hrvatska ispunjava četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je zakonodavstvo u potpunosti kompatibilno sa zahtjevima Ugovora i Statutom Europskog sustava centralnih banaka/ECB-a – ističe Evropska komisija.
– U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne faktore relevantne za ekonomsku integraciju i konvergenciju, uključujući kretanja u platnoj bilanci, uključenost tržišta proizvoda, rada i finansijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura – napominju u Bruxellesu dodajući da su usvojili prijedloge za Vijeće.
– Vijeće će donijeti konačnu odluku o hrvatskom uvođenju eura u prvoj polovici jula nakon rasprave u Eurogrupi i Evropskom vijeću te pošto Evropski parlament i ECB daju svoja mišljenja – kažu u Bruxellesu.
Da bi uvela euro članica mora zadovoljiti tzv. maastriške kriterije dokazujući da ima kontrolu nad javnim finansijama (dugom i manjkom proračuna), da dugotrajne kamatne stope i kurs bitno ne odskaču od evropskog prosjeka te da je sposobna održavati stabilne cijene, prenosi Poslovni.hr.
Upravo je ovo posljednje izazivalo najviše bojazni jer inflacija divlja. Procijenjeno je da su Malta i Portugal sa svojim neuobičajeno niskim stopama inflacije u prošlih godinu dana ‘outlieri’.
Stoga su izbačeni iz računice da infacija ne smije premašiti 1,5 postotka iznad prosjeka tri zemlje s najnižom inflacijom. Tako je Hrvatska s prosjekom od 4,7 posto ‘za dlaku’ proletjela ispod inflatorne letvice postavljene pri 4,9 posto.
Što se ostalih uvjeta tiče, manjak budžeta zadržan je unutar traženih 3 posto (na 2,9 posto), a premda je javni dug sa 79,8 posto daleko iznad dopuštenih 60 posto BDP-a, vraća se na pretpandemijsku putanju pada.
HNB je u zadnje dvije godine održao stabilan kurs kune prema euru koji ni u jednom trenu nije probio granice postavljene tečajnim mehanizom. Isto vrijedi i za dugotrajne kamatne stope koje su u Hrvatskoj na razini 0,8 posto, ostale daleko ispod referentnih 2,6 posto.
