Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala se svih rokova, njeni bi građani mogli početi plaćati u eurima već 2022. godine.
Naime, stabilizacijom javnih finansija u posljednjoj godini, a i uz pomoć niskih referentnih kamata koje su omogućile jeftin novac Hrvatska je već ispunila svih pet uslova za uvođenje eura pa može konkurisati za ulazak u elitnu grupu zemalja Evropske unije čije privrede posluju pod zaštitom eurokišobrana, piše Večernji list.
Ipak, osim formalnih uslova postoje i oni neslužbeni koji se uglavnom odnose na provođenje strukturnih reformi za koje je potrebna i politička hrabrost.
U Vladi spremni za reforme
Naime, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita nakon što ga je ministar finansija srezao na istorijski niskih 0,8 posto BDP-a, ali je i dalje u evropskom postupku makroekonomskih neravnoteža, što je uteg na putu do eura.
Zato dobro informisani izvori tvrde da će Evropska komisija ‘stisnuti’ Vladu i tražiti pokretanje nekoliko strukturnih reformi poput onih zdravstvenog i mirovinskog sistema, ali i tržišta rada.
Dovoljno je pokazati volju da će se krenuti u promjene, objašnjava se neslužbeno, odnosno krenuti u smjeru koji garantuje stabilniju ekonomiju i dugoročni rast. U Vladi su spremni na reforme i tvrde da Komisija neće imati zahtjeve koje Nacionalni program reformi već nije predvidio.
– Izlazak iz procedure prekomjernog deficita nulti je korak na putu prema uvođenju eura. I reforme i smanjenje deficita i javnog duga ciljevi su koje ispunjavamo kako bi imali kvalitetniju ekonomiju i viši standard, a ne isključivo zbog uvođenja eura. Da je to tako, dokazuje i činjenica da su naši ciljevi dvostruko viši od onih koje postavlja Evropska Komisija – objasnio nam je ministar financija Zdravko Marić.
Tako Plan konvergencije predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za 2,5 posto, dok kriteriji za uvođenje eura spominju smanjenje udjela od tek 1,1 posto BDP-a, a i deficit je srezan na svega 0,8 posto BDP-a iako po Maastrichtskim kriterijima može iznositi do 3 posto BDP-a. Međutim, čak i ako se ispune i neformalni zahtjevi o reformama odobrenje za ulazak u euro ne može doći preko noći. Najteže će biti ući u takozvani tečajni mehanizam, odnosno završnu fazu ulaska u eurozonu, koja traje dvije godine.
Unutar te dvije godine svi pokazatelji od inflacije, kamata, javnog duga, a naročito tečaja moraju biti izuzetno stabilni što kratkoročno može i negativno utjecati na BDP. Nakon dvije godine u maju se donosi odluka o tome da se daje zeleno svjetlo zemlji da uvede euro, a valuta potom biva uvedena u januaru iduće godine.
Oko 60% građana želi euro
Drugim riječima, ako Hrvatska i ugovori ulazak u tečajni mehanizam tokom iduće godine, dvije godine provede u proceduri te dočeka maj, eure će Hrvati u novčanicima imati najranije 2022.
Nekoliko zemalja provodilo je referendum među građanima o tome žele li euro. U Hrvatskoj će već od jeseni započeti javna rasprava na tu temu.
– Izlazak iz procedure prekomjernog deficita korak je na početku razgovora o ulasku u tečajni mehanizam. HNB će u septembru objaviti dokument eurostrategije i otvoriti javnu raspravu o tom cilju – izjavio je guverner Boris Vujčić.
Ta će strategija i javna rasprava koja se očekuje, kako se može neslužbeno čuti, biti podloga za političku odluku o tome treba li provesti referendum o uvođenju eura. Ipak, ne očekuje se otpor uvođenju eura s obzirom na stepen eurizacije u društvu pri čemu je većina kredita i štednje u zemlji vezana za euro, a ankete pokazuju da više od 60 posto ispitanika podupire ulazak u eurozonu. Kritike se svode na raspravu o monetarnoj suverenosti.
Večernji list