Članovi Nadzornog odbora Slovenačkog državnog holdinga (SDH) nisu dali saglasnost na predlog raspona ponuđene cijene po dionici Nove ljubljanske banke (NLB), a iz uprave državnog holdinga su saopštili da će odluku o predlogu tražiti od Vlade kao Skupštine holdinga.
Time su breme određivanja cijene dionice, prema kojoj bi se prodavala polovina najveće slovenačke državne banke, prebacili ministarskom timu slovenačke Vlade, izvještava ljubljanski Dnevnik.
Koliki je bio predloženi raspon ponuđene cijene za dionicu NLB-a, članovi Nadzornog odbora SDH-a juče nisu htjeli da otkriju, ali nezvanično se doznaje da je između 0,75- 0,85 odsto knjigovodstvene vrijednosti. To bi značilo da bi se za polovicu banke istržilo 575-600 miliona eura. Prema informacijama Dnevnika, članovi Nadzornog odbora bili su jedinstveni da je ponuđena cijena, koju je na podlozi preporuka finansijskog savjetnika Deutsche Bank predložila uprava SDH-a, preniska.
Na pitanje kako se određuje raspon ponuđene cijene, izvor ovog lista je pojasnio: “Finansijski savjetnik procjenjuje mogućnost izvedivosti transakcije u različitim cjenovnim rasponima. U određenom rasponu utvrđuje se da je transakcija pouzdano izvediva, u drugom, da je izvediva, u trećem se ocjenjuje kao uvjetno izvediva, a u četvrtom kao neizvediva. Iz toga se može zaključiti da je Deutsche Bank transakciju kao pouzdano izvedivu ocijenio pri niskoj cijeni dionice NLB-a”.
To takođe znači da predloženi raspon cijene Vlada neće odobiriti i da se prodaja najveće državne slovenačke banke (barem za sada) neće dogoditi. „Ako je cijena preniska, nema junaka u Vladi koji će je potvrditi. To bi bilo neodgovorno”, može se čuti iz krugova bliskih Vladi.
Prema riječima jednog od najboljih poznavaoca raspoloženja Vlade, “prodaja NLB-a neće se dogoditi”. Dopušta mogućnost da će doći do prodaje balkanskih podružnica banke. “To može biti učinjeno jer kćerinske podružnice nisu opterećene prijetnjom hrvatskih tužbi”, dodao je.
Drugi sagovornik takve planove smatra prebrzim. On vjeruje da je s Briselom moguće dogovoriti alternativno rješenje, koje bi bilo povoljnije za Sloveniju. “U slučaju NLB-a riječ je o obavezi Slovenije prema Evropskoj komisiji a nije sklopljen neprikosnoven ugovor”, kaže on. Dodaje da Hrvatska ne priznaje sporazum o arbitraži, koji puno više obavezuje.
Ekonomist
