U prva tri mjeseca ove godine 17 banaka u Federaciji BiH povećalo je svoj kapital za 2,8 posto u odnosu na 2015. godinu i ostvarilo profit od 74 miliona KM. Visoke zarade banaka, naravno, vezane su pupčanom vrpcom uz plasman kredita.
Indikator kvaliteta
Kako objavljuje Agencija za bankarstvo FBiH, stanovništvo je uzelo 49,1 posto svih kredita ili nominalno 5,7 milijardi KM, dok je u privatna preduzeća plasirano 5,4 milijarde KM ili 46,2 posto. Banke su uložile u vrijednosne papire još 1,1 milijardu KM. Plasman kredita prema stanovništvu ima rast od jedan posto i u prvom tromjesečju iznosi 36 miliona KM, dok je rast kredita u istom periodu kod preduzeća 78 miliona.
Na nivou države, prema podacima Centralne banke (CB) BiH za isti period, iznos kredita je veći za tri posto u odnosu na lani pa se zaključuje da se radi o slabijem kreditnom zamahu.
Za kakav-takav rast kreditne aktivnosti, konstatiraju u CBBiH, najzaslužnije je stanovništvo koje najčešće podiže kratkoročne gotovinske nenamjenske i zamjenske kredite ili dugoročne stambene kredite. Iako je porastao i obim kredita odobrenih privredi, stopa rasta je skoro dvostruko niža u poređenju sa stanovništvom.
– Krediti stanovništvu su rasli po stopi od 4,2 posto, dok su kreditni plasmani privredi povećani za 2,4 posto. Vladin sektor na svim nivoima smanjio je u prvom kvartalu kreditnu zaduženost za 3,5 posto u odnosu na isti period 2015 – podaci su CBBiH.
Prvi put nakon više godina smanjen je plasman nekvalitetnih kredita koji u prvom tromjesečju iznose 1,46 milijardi KM i u odnosu na 2015. smanjeni su za tri posto ili 46 miliona KM. Udio nekvalitetnih kredita, kao ključni indikator kvaliteta kredita, smanjen je sa 12,9 na 12,4 posto.
Poželjni omjer
Iz ovih osnovnih podataka ekonomski stručnjaci, međutim, zaključuju da je ovakav procentualni odnos kredita prema građanima i privatnom sektoru pokazatelj slabo razvijene ekonomije.
U evropskim zemljama je obrnuto, gdje na kredite privatnim firmama otpada najveći dio plasiranog novca.
U razgovoru za “Avaz” prof. dr. Jusuf Kumalić ističe kako je poželjni omjer plasmana kredita 70:30 u korist privrede te da bi prioritet u kreditiranju potrošnje trebao biti na domaćoj robi, tj. proizvodnji. On pojašnjava sadašnju situaciju u vezi s plasmanom kredita, između ostalog, činjenicom da su banke u privatnom vlasništvu 95 posto te da kreditiranje privrede i stanovništva zavisi od vlasničke strukture.
– Banke u BiH nemaju domaću konkurenciju i njihov je primarni cilj što veći kapitalni koeficijent, odnosno profit. Komercijalne banke u BiH ostvaruju najveći profit, što je nerealno s obzirom na to da privreda u tom iznosu pravi gubitke, a to znači da su se banke „otuđile“ od bh. ekonomije i interesira ih samo njihov profit – ističe Kumalić.
Dodaje kako konstantno veće kreditiranje stanovništva povećava potrošnju uvoznih roba, dakle, kreditiramo strane ekonomije, raste trgovinski deficit, te sve to ima negativne posljedice na ekonomske indikatore. On uočava još jednu važnu karakteristiku finansijskog sektora u BiH, tzv. bankocentričnost.
– Vlasništvo finansijske aktive u BiH je u rukama poslovnih banaka oko 85 posto, a ostalo otpada na investicione fondove, osiguranja, fondove PIO/MIO i mikrokreditne organizacije. Jasno je da strani kapital diktira kreditnu politiku i u skladu s tim i kamatnu politiku – navodi prof. Kumalić.
Nedostatak kvalitetnih menadžera
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović ukazao je na to kako omjer kredita pokazuje slab status privrede.
– Činjenica je da su većinski korisnici kredita fizičke osobe koje rješavaju egzistencijalna pitanja i to znači da se novac ne troši na razvojne projekte – mišljenja je Pavlović.
Istovremeno, bankarski sektor kao opravdanje za nedavanje kredita privatnim firmama vidi u činjenici da nema kvalitetnih poslovnih projekata, odnosno menadžera u preduzećima koji znaju pripremiti dobre biznis planove koji bi prošli „filtere“ banaka.
‘Loši krediti’
Iz izvještaja Agencije za bankarstvo FBiH vidljivo je da se, iako sporo, banke, ipak, uspješno nose s tzv. lošim kreditima.
Na nivou BiH stopa ovih kredita je oko 15 posto, a u FBiH je krajem tromjesečja ove godine smanjen na 12,4 posto.
Situacija u RS
Situacija s kreditima u RS je složenija, jer banke u manjem entitetu ne mogu naplatiti skoro 800 miliona KM kredita. Nekvalitetni krediti u odnosu na prošlu godinu veći su za 36 miliona KM ili pet posto, što su zvanični podaci. Ovi loši krediti učestvuju sa 15,18 posto u ukupnim kreditima. Banke u RS potražuju 513,4 miliona KM, što čini 11 posto ukupnih kredita. No, nije sve crno pa četiri banke u ovom dijelu BiH bilježe neto dobit od ukupno 23 miliona KM, dok je jedna banka u gubitku na kraju ovog tromjesečja od 4 miliona KM. (Avaz)
