Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International a ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta.
Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom. BiH je uz Armeniju, Kazahstan, Litvaniju, Moldaviju, Rusiju i Ukrajinu dobila negativne ocjene po svim kategorijama. U ovim zemljama veliki broj građana doživljava poslanike u parlamentu kao korumpirane, prisutne su visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije.
Čak 82% građana BiH negativno ocjenjuje rad vlasti u borbi protiv korupcije, što BiH svrstava među četiri najgore ocijenjene države u ovoj kategoriji, zajedno sa Ukrajinom, Moldavijom i Španijom.
Prema ovom istraživanju, 27% građana BiH je bilo u situaciji u posljednjih godinu dana dati mito nekom od javnih službenika, a najčešće je u pitanju mito saobraćajnoj policiji i medicinskom osoblju.
Kao najkorumpiranije javne službenike, građani BiH vide vladine dužnosnike (56%), koje odmah prate članovi parlamenata (54%) i predsjednici/premijeri (53%). Najmanje korumpiranim smatraju se religijske vođe. BiH je u vrhu zemalja Evrope i Centralne Azije po nivou percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju.
“Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju”, izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora Transparency International.
Međutim, visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Tako velika većina smatra da građani ne mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a više od polovine građana BiH (55%) smatra da nije društveno prihvatljivo prijaviti korupciju. Kao glavne razloge za neprijavljivanje korupcije, građani vide strah od posljedica (33%) i stav da njihova prijava neće dovesti do promjene (20%).
Zbog toga kao glavne preporuke, Transparency International ističe jačanje nezavisnosti pravosuđa i otklanjanje uticaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanje sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.
