Nakon riže i kukuruza, pšenica je treća najkorištenija žitarica u svijetu, a druga po proizvodnji za ljudsku ishranu. S obzirom na značaj pšenice u globalnom prehrambenom sistemu, svaki uticaj na velike proizvođače, kao što su suše, ratovi ili drugi nepredviđeni događaji, može uticati na cio svijet.
Dok više od 80 različitih zemalja proizvodi pšenicu širom svijeta, većina globalne proizvodnje pšenice dolazi iz samo nekoliko zemalja, pokazuju podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Evo kojih deset zemalja najviše proizvodi ovu namirnicu – na osnovu ukupnog prinosa u tonama od 2000-2020.
Kina, najveći svjetski proizvođač pšenice, dala je više od 2,4 milijarde tona pšenice u posljednje dvije decenije, što čini otprilike 17% ukupne proizvodnje od 2000. do 2020. godine.
Većina kineske pšenice koristi se u zemlji kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za hranom. Kina je i najveći svjetski potrošač pšenice – 2020/2021. godine na ovu zemlju otpada oko 19% globalne potrošnje.
Druga po veličini zemlja po proizvodnji pšenice je Indija. Tokom posljednje dvije decenije, Indija je proizvela 12,5% svjetske pšenice. Poput Kine, većinu svoje pšenice troši u zemlji zbog značajne potražnje za hranom.
Rusija, treći po veličini proizvođač pšenice u svijetu, ujedno je i najveći svjetski izvoznik pšenice. Zemlja je 2021. izvezla pšenicu u vrijednosti od više od 7,3 milijarde dolara, što čini približno 13,1% ukupnog izvoza pšenice te godine.
Uticaj Rusije i Ukrajine na globalno tržište
Budući da su Rusija i Ukrajina značajni svjetski proizvođači pšenice, tekući sukob između dvije zemlje izazvao je velike poremećaje na globalnom tržištu.
Konflikt je uticao i na susjedne industrije. Na primjer, Rusija je jedan od najvećih svjetskih dobavljača đubriva, a sukob je doveo do globalne nestašice što bi moglo dovesti i do nestašice hrane širom svijeta.
Izvor: Visual Capitalist / Bankar.me
