Izrada glavnog projekta Jadransko-jonske autoceste, dionica Stolac – Počitelj koja povezuje koridor 5C od međuregionalnog čvora Počitelj do magistralne ceste M.17.3 Stolac – Neum (23,5 km), u toku je i završava u junu ove godine, potvrdili su iz JP Autoceste Federacije BiH.
Prema riječima v. d. direktora JP Autoceste FBiH Denisa Lasića, u sklopu glavnog projekta izrađuju se elaborati eksproprijacije za potrebe njenog pokretanja, a saglasnosti i dozvole za izgradnju ishode se paralelno s izradom projektne dokumentacije, piše Večernji list BiH.
Inače, prema ranije objavljenim podacima, ukupna dužina Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 102,6 kilometara. Trasa ove autoceste, prema idejnom rješenju, počinje na međuregionalnom čvoru Počitelj kojim se povezuje buduća trasa Jadransko-jonske autoceste s trasom autoceste na koridoru 5C, a završava na granici s Crnom Gorom.
Ukupna dužina dionice Stolac – regionalni čvor Počitelj je 23,5 km i projektirana je s dva kolovoza, odvojena razdjelnim pojasom. Svaki kolovoz ima dvije prometne trake i zaustavnu traku.
Projektirana širina asfalta je 10,50 m, gdje su širine voznog i pretjecajnog traka 3,75, a širina zaustavnog 2,50 m.
Kako se navodi u dokumentu studije o utjecaju na okoliš dionice Stolac – međuregionalni čvor Počitelj, trasa ove prometnice prolazi vrhom kanjona rijeke Bregave uz naselja Šuškovo, Prenj, Opličići te na pogodnom mjestu prelazi rijeku Bregavu mostom Bregava.
Dalje prolazi pored naselja Kruševo i Bjelojevići te završava na čvorištu Neum – Stolac u mjestu Udora.
Prilikom projektiranja tendencija je bila da se trasa polaže po zemljištu koje je u vlasništvu države, odnosno općine, a da se što manje uzurpira privatno zemljište.
Također je važno napomenuti da su pri polaganju trase važna bila prostorna ograničenja koja su imala značajan utjecaj na trasiranje: arheološko nalazište Prenjska gradina, Tasina pećina te nekropola stećaka na Udori.
Prvi dio trase prolazi kroz pretežito ravničarski teren, pa je i trasa ispruženija i s manjim nagibima nivelete. Drugi dio trase prolazi kroz brdovitiji teren, zbog čega su nagibi nivelete veći.
Na zahtjev Grada Stoca za dodatnim čvorom koji će predstavljati spoj autoceste sa Stocem predviđeno je čvorište Kruševo.
Jadransko-jonski koridor čini više vidova prometa: cestovni, pomorski, zračni i dijelom željeznički. Najznačajniji segment ovog prometnog koridora je Jadransko-jonska autocesta (JJAC): Trst – Rijeka – Split – Ploče – Trebinje/Dubrovnik – Podgorica i dalje kroz Crnu Goru prema Albaniji i Grčkoj.