Ministri ekonomije Berlinskog procesa, predstavnici Evropske unije i drugi partneri pozvali su na brzu implementaciju aktivnosti Zajedničkog regionalnog tržišta u ekonomijama Zapadnog Balkana, koje će donijeti konkretne i direktne pogodnosti za kompanije i ljude u regionu. Ovo je posebno relevantno u svjetlu nedavno objavljenog Novog plana rasta Evropske komisije za region, koji se odnosi na postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU.
Sastanak pod nazivom “Zajedničko regionalno tržište – odskočna daska prema jedinstvenom tržištu EU”, čiji je domaćin bilo Ministarstvo finansija i privrede Albanije, okupio je ključne zainteresovane strane kako bi razgovarale o različitim temama, uključujući širenje trgovine, ekonomsku konvergenciju i integraciju platnog sistema. Događaj je održan u sklopu priprema za Samit Berlinskog procesa i bio je prilika da se ministri i međunarodni partneri osvrnu na dostignuća, prioritete i glavne izazove u implementaciji Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište i unapređenju regionalne integracije kroz Berlinski proces, kao važan instrument za ubrzanje ekonomske konvergencije regiona sa Evropskom unijom.
Ističući ključnu ulogu trgovine u jačanju ekonomija, Danijela Gačević, vd direktora CEFTA Sekretarijata, istakla je da je CEFTA značajno doprinijela ekonomskom rastu. U 2022. godini obim robne razmjene dostigao je 8,8 milijardi, što predstavlja impresivno povećanje od 112% u odnosu na 2014. Prema Balkan barometru, 61% kompanija u 2022. prijavilo je koristi od CEFTA-e, što je značajan porast u odnosu na 37% u 2015. godini. Brojke pokazuju da region ima još neiskorištenog potencijala. Kako bi se iskoristile ove mogućnosti, CEFTA je posvećena rješavanju necarinskih barijera, pojednostavljenju dokumentacije za robu i usluge i unapređenju digitalizacije trgovine u skladu sa politikama i standardima EU.
“Naša poruka je jasna – ne postoje prečice na putu prema Evropskoj uniji. Preduslov za dalji napredak u tom pravcu je usvajanje odluka koje su usaglašene zajedničkim radom ekspertskih timova svih CEFTA Strana. Sedam ključnih odluka čekaju usvajanje kao korak prema daljem napretku i stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta, našeg mosta prema jedinstvenom tržištu EU”, navela je Gačević.
Ministri su razmotrili napredak ostvaren u okviru CEFTA-e, gdje je dogovoreno sedam odluka Zajedničkog odbora, dok se trenutno pregovara o još sedam, zajedno sa jednim Dodatnim protokolom. Pozvali su na brzo usvajanje i primjenu ovih odluka kako bi donijele konkretne koristi za kompanije i građane na Zapadnom Balkanu.
Ministri su također pozvali na jačanje napora u primjeni Ekonomskog i investicionog plana i drugih inicijativa, kao što su CEFTA-TCT Zeleni koridori. Pohvalili su Memorandume o razumijevanju između ekonomija Zapadnog Balkana i država članica EU za elektronsku razmjenu podataka na prelazima, koji su osmišljeni da ubrzaju carinjenje robe i smanje vrijeme čekanja.
Ponovili su da je Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište razvijen kako bi se podstakao ekonomski razvoj regije i približio je EU. Zasnovan na četiri slobode – kretanju roba, usluga, ljudi i kapitala – nastoji olakšati plasiranje robe i usluga kroz programe priznavanja, smanjiti vrijeme čekanja na graničnim prelazima i Zajedničkim prelaznim tačkama (ZPT) za 30%, povećati mobilnost ljudi i učiniti plaćanja jeftinijim i efikasnijim.
Značajan dio sastanka bio je usmjeren na ključnu ulogu platnih sistema u funkcionisanju tržišta. Ministri su izrazili punu političku podršku i obavezali se da će se prioritetno baviti aktivnostima usmjerenim na traženje članstva u SEPA-i (Single Euro Payments Area – Jedinstveno područje plaćanja u eurima), naglašavajući važnost smanjenja troškova plaćanja unutar regiona i sa EU. Štaviše, u Evropskoj uniji Uredba o prekograničnom plaćanju (924/2009) osigurava da troškovi za prekogranična plaćanja ne budu veći od onih za domaća, a CEFTA bi trebala težiti stvaranju sličnog okvira za regiju.
Zdravko Ilić iz CEFTA Sekretarijata istakao je važnost plaćanja za trgovinu.
“Konkurentnost naših kompanija i standard naših ljudi mogu se povećati integracijom naših platnih sistema i pojeftinjenjem trgovačkih transakcija”, objasnio je Ilić. Svjetska banka je to potkrijepila podacima koji pokazuju da su plaćanja u regionu šest puta skuplja nego u EU. “Pridruživanje SEPA-i, ali i olakšavanje opskrbe platnim uslugama i stvaranje regionalnih QR plaćanja, po uzoru na EU, način je na koji Zajedničko regionalno tržište može donijeti direktne koristi ljudima i kompanijama te doprinijeti daljoj integraciji u EU”.
Dok se Albanija priprema da bude domaćin sljedećeg Samita Berlinskog procesa 16. oktobra 2023. godine, CEFTA Sekretarijat ostaje posvećen podršci svim inicijativama usmjerenim na jačanje ekonomskih veza među svojim stranama i olakšavanje njihovog puta prema integraciji u EU. Samit će pružiti ključnu platformu za preispitivanje obaveza i postavljanje budućih ciljeva, usmjerenih prema učinkovitom irezultatima orijentisanom uključivanju ljudi i kompanija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU.