Prošlo je tačno godinu dana otkako je Finska kao prva zemlja u svijetu pokrenula eksperiment davanja univerzalne osnovne mjesečne plate od 560 eura nezaposlenim osobama. Ukupno 2000 osoba odabrano je metodom slučajnog uzorka širom zemlje da učestvuje u testiranju primanja univerzalne plate koja ne podrazumijeva nikakve uslove. Ovaj mjesečni neto iznos svako može potrošiti onako kako on želi.
Jedan od učesnika testiranja je Mika Ruusunen koji isprva nije mogao vjerovati kada su ga finske vlasti obavijestile da će mjesečno primati stotine eura.
Ruusunen je bio nezaposlen 16 mjeseci prije nego što je odlučio da se prevalifikuje kako bi mogao pronaći posao u IT industriji. Upravo u trenutku kada je započeo stažiranje u jednoj IT kompaniji, saznao je i da je odabran za učešće u eksperimentu. Bez obzira što je sada dobio i stalni posao, univerzalnu platu koju je počeo da prima 1. januara primaće i dalje.
Mike Ruusunen
A upravo je smanjenje birokratije u sistemu zaštite jedan od osnovnih ciljeva ovog ekspertimetna. Vlasti žele ispitati je li ovakav osnovni prihod fleksibilniji od postojećih soijalnih programa koji obezbjeđuju pomoć i podršku zapošljavanju.
“Pretpostavili smo da bi ovakva politika mogla na različite načine aktivirati ljude. O ovoj ideji se u Finskoj vode političke rasprave gotovo dvije decenije a mi sada želimo vidjeti da li ona funkcioniše“, kaže Miska Simanainen, istraživač u vladinoj organizaciji Kela koja nadzire testiranje.
Ključni cilj eksperimenta jeste da se nezaposleni potaknu na pronalaženje posla kroz obezbjeđivanje finansijske pomoći koju nastavljaju primati i nakon što se zaposle. Iznos od 560 eura odabran je jer otprilike toliko iznosi trenutni nivo socijalne pomoći.
Eksperti kažu da ne iznenađuje da prvo testiranje ovakve vrste u svijetu provodi upravo Finska kao zemlja koja je poznata po svojim izdašnim programima socijalne zaštite.
Ideja je posljednjih godina postala sve popularnija zahvaljujući i poznatim preduzetnicima koji je zagovaraju, kao što su Elon Musk i Mark Zuckerberg. Oni u univerzalnoj osnovnoj plati vide i podršku radnicima koji bi mogli izgubiti posao zbog automatizacije procesa rada ili uvođenja robota. Zagovornici ideje kažu i kako ona radnicima pruža mogućnost da pohađaju neke nove obuke ili treninge, da se bave svojim kreativnim potrebama ili da pokrenu svoj vlastiti posao.
No ne misle svi u Finskoj da je ova ideja dobra za sve, naročito ukoliko ohrabruje radnike da prihvataju niže plaćene poslove.
„Naše opredjeljenje ne bi trebalo biti da kreiramo radna mjesta sa niskim prihodima nego da jačamo kvalitet obrazovanja i vještine radnika“, kaže Antti Jauhiainen, autor knjige“ The Welfare State Strikes Back“. Jauhiainen smatra da bi univerzalna osnovna plata trebala biti dodatni benefit a ne ciljati da zamijeni postojeće programe socijalnih davanja te da je odabir malog broja nezaposlenih za učešće u testiranju „pogrešan pristup enormno važnoj ideji“.
I Mike Ruusunen smatra da bi testiranje trebalo biti prošireno i na ljude koji nisu nezaposleni kako bi zaista bilo riječi o univerzalnoj plati.
“Mislim da će za nekih 100 godina ova univerzalna plata zaživjeti u svijetu i postati normalna stvar, kao što je to danas slučaj sa pravom glasa, na primjer. Ponosan sam što je upravo Finska prva zemlja koja je ovu ideju testirala“, kazao je Ruusunen.
Testiranje je počelo 1. januara 2017. godine i trajaće do kraja 2018. godine. Zvnični rezultati neće biti objavljeni dok projekat ne bude završen.
CNBC / BiznisInfo
