Exit ove godine domaćinima donio 13,3 miliona eura

0

Muzički festival Exit ostvario je tokom ove godine ekonomski doprinos za turizam Novog Sada i Srbije od 13,3 miliona eura, saopštila je press služba tog festivala.

Kako se navodi, to je pokazalo istraživanje koje se redovno sprovodi za vrijeme festivala, ali se dodaje da na ovu brojku, prema svim procjenama, treba dodati još veću vrijednost promotivne kampanje Exita u čak 36 zemlje svijeta koja u fokus, pored festivala stavlja i Petrovaradinsku tvrđavu, Novi Sad i Srbiju, prenijele su agencije.

Ovogodišnji “Najbolji evropski festival” Exit festival tokom četiri dana ostvario je posjetu od gotovo 200 hiljada ljudi, a primjetan rast zabilježen je među posjetiocima koji su došli van Evrope, kojih je bilo rekordnih 10 odsto.

Među njima prednjače posjetioci iz Australije, SAD i Turske, dok su zabilježeni dolasci i iz nekih veoma dalekih zemalja poput Kolumbije, Indije, Japana, sa Kajmanskih ostrva, iz Katara i Singapura, navodi se u saopštenju.

Tradicionalno veliki broj posjetilaca došao je iz država bivše Jugoslavije, njih 18,7 odsto, dok je iz zemalja Zapadne Evrope došlo 20,4 odsto posjetilaca, među kojima su prednjačili ljubitelji festivala iz Njemačke, Holandije, Francuske, Velike Britanije, Austrije, Italije, Danske, Irske i Španije.

Iz zemalja Istočne Evrope stiglo je 12,8 odsto posjetilaca, a najviše iz Mađarske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Poljske i Slovačke.

U Srbiji je tokom Exit festivala, po istraživanjima novosadskog TIM centra, ubjedljivo su najviše trošili turisti iz Zapadne Evrope, prosječnih 585 eura, a prate ih turisti iz vanevropskih zemalja, koji su ostavljali u prosjeku 584 eura. Posjetioci iz Istočne Evrope ostavljali su lokalnoj privredi 517 eura, dok su među posjetiocima iz regiona najviše trošili Slovenci 491 eura, a najmanje gosti iz BiH – 340 eura.

U navedene iznose uključeni su samo troškovi koji ostaju domaćim kompanijama, poput smještaja, lokalnog prevoza, ishrane, pića, suvenira i slično.

Najveći broj posjetilaca festivala, njih čak dvije trećine, iznajmljivali su sve vrste smještaja, od stanova i apartmana do hostela i hotela, a pored onih koji su se vraćali svojim kućama poslije provoda, manji dio činili su i posjetioci sa smještajem kod prijatelja ili rodbine.