Ograničavanjem rasta cijene struje za privredu Vlada FBiH nastoji zaštititi ekonomiju, spriječiti značajnija poskupljenja domaćih proizvoda i usluga i zaštititi građane, kaže Sanel Buljubašić, v. d. generalnog direktora “Elektroprivrede BiH” (EPBiH).
Bez ove odluke, podsjeća, cijena struje za privredu kreirala bi se po tržišnim uvjetima i bila bi značajno viša. Prosječna cijena struje EPBiH za tržišno snabdijevanje za prvih deset mjeseci ove godine bila je 77, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila 85 eura po MWh. U ovom momentu ne, ali rast cijena struje i za građane čini se neizbježnim.
– Mislim da više nema prevelikih zabluda. Aktuelne cijene su u primjeni od 2015. godine, niske su, nerealne i promjene su neminovne. Trenutno ne možemo prognozirati kada će do njih doći, po kojem modelu i u kojem procentu, jer prvo moramo sagledati utjecaj ograničenja cijena za tržišne kupce i rasta cijena uglja – kaže Buljubašić.
Gubitak EPBiH u ovoj godini iznosit će više od 80 miliona KM, zbog čega je urađena revizija Plana poslovanja 2023.-2025. Najznačajnije izmjene vezane su za prihode od prodaje i troškove nabavke struje, jer je proizvodnja bila manja od planirane zbog smanjene isporuke uglja, ispada termoblokova i neplanskih zastoja na hidroelektranama.
– Jedan od osnovnih razloga za gubitke je kontinuirano smanjenje isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH. Zbog toga je proizvodnja električne energije značajno manja, bilansni viškovi su porazno opali i nisu ostvareni prihodi koji su planirani, koji, također, trebaju nadomjestiti nisku cijenu električne energije za javno snabdijevanje. EPBiH je 2018. okončala s proizvedenih 7.245 GWh, a na kraju ove godine proizvodnja će biti manja od 5.500 GWh – pojašnjava Buljubašić za Avaz.
S ograničenim rastom cijene struje i skupljim ugljem 2024. godina će biti teška i izazovna, a naš sagovornik naglašava da se ovoliki gubici ne mogu sanirati za kratko vrijeme.
– Cilj nam je povećanje isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama, povećanje naše proizvodnje i bilansnih viškova s kojima možemo na tržište. Neosnovani optimizam neće riješiti finansijske probleme. Sve ćemo učiniti za stabilizaciju proizvodnje uglja u 2024. godini u rudnicima Koncerna, tako da od 2025. godine više ne bi trebalo biti kupovine uglja na tržištu. I sa sigurnošću mogu reći da ćemo sve učiniti da ne budemo u mraku – ističe Buljubašić.
Zbog stanja koje je zatekao po preuzimanju dužnosti nije ni iznenađen ni ljut, već tužan.
– Šta se desilo s rudarima koji su uvijek bili okosnica razvoja BiH, uvijek među prvima i kada se gradila i branila država, a sada imamo stanje da se zajedno borimo za svaku plaću? Šta se desilo da je tako velika kompanija EPBiH, s toliko stručnih, obrazovanih, inovativnih uposlenika uspjela, poslije 1995. godine, izgraditi samo jedan objekt iz obnovljivih izvora energije, i to Vjetroelektranu Podveležje? Šta se desilo da više nismo interesantan poslodavac i da nas napuštaju najbolji radnici? Zbog svega ovoga i još mnogo stvari mogu biti iznenađen, ljut, ali prije svega sam tužan – pojašnjava, najavljujući hitne mjere za promjenu stanja.
Spriječiti urušavanje sistema
Na pitanje hoćemo li u idućoj godini imati dovoljno struje ili ćemo uvoditi i redukcije, Buljubašić ističe podatak da potrošnja struje u domaćinstvima naglo raste i da je u 2023. veća za 3,8 posto. Apelira na odgovornost kako bi se sačuvala stabilnost energetskog sektora.
– U projektu očuvanja energetske stabilnosti i neovisnosti moramo svi učestvovati. Naravno, živimo u 21. stoljeću i moramo pratiti tehnološka dostignuća, trebamo zadržati dostignuti komoditet, pa težiti tome da se postepeno i poboljšava, ali sve to ima svoja ograničenja, prvenstveno u proizvodnim kapacitetima i troškovima. Sve naše aktivnosti i snage usmjerili smo na sprečavanje urušavanja elektroenergetskog sistema i ugrožavanja stabilnog snabdijevanje više do 800.000 potrošača, ali trenutno smo u poziciji da to ne možemo uraditi sami – naglašava Buljubašić.
