Vojna industrija BiH nastavlja obarati rekorde nakon što je u prvih šest mjeseci 2024. godine izvezla oružja i municije ukupne vrijednosti 146,9 miliona KM.
To je za blizu 48 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 99,8 miliona maraka.
Prema podacima UIO BiH, najtraženiji su granate, bombe, mine, rakete, te vojna municija i njeni dijelovi, pa je ukupna vrijednost izvoza ovih proizvoda iznosila približno 142,5 miliona KM.
BiH je izvezla i oko 2,7 miliona KM vrijedne dijelove i pribor za vojno oružje, revolvere i pištolje i ostalo vatreno oružje. U vrhu liste zemalja u koje izvozimo su SAD, Slovačka, Bugarska, Irak, Srbija, Saudijska Arabija…
Vojni ekspert Berko Zečević smatra da dobri finansijski rezultati vojne industrije ne znače da je bilo investicija u postojeće fabrike, već su neke od njih ranije imale slobodne kapacitete koje su popunile. Istovremeno, rat u Ukrajini utjecao je na rast cijena municije i oružja.
– Imamo fantastičnu šansu, jer ovo što se sada dešava u svijetu trajat će sigurno desetak godina. Bit će izražena potreba za municijom i oružjem, pa je u skladu s tim potrebno tehnološko, ali i zakonsko prestrukturiranje bh. vojne industrije. Potrebni su nam vanjski partneri, vojne firme iz Evrope i SAD i moramo promijeniti odnos da je 51 posto kapitala vlasnik FBiH ili RS, a 49 posto privatni kapital.
Moramo imati saradnike koji će drastično povećati tehnološke sposobnosti naših firmi i primiti više stručnih, a ne podobnih ljudi. Cijeli život radim na stvaranju uvjeta da BiH ima školovane ljude, ali od stotinjak inžinjera odbrambenih tehnologija samo 5-6 radi u vojnoj industriji, a primljeni su ljudi po rođačkim i sličnim linijama – kaže Zečević za Avaz.
Dodaje da jedna od ključnih obaveza treba biti i razvoj što više privatnih firmi za proizvodnju komponenti za odbrambenu industriju.
Nakon popunjavanja skladišta, koja su ispražnjena zbog ratova u Ukrajini i Bliskom istoku, vojnopolitički analitičar Hamza Višća očekuje mnogo investicija i pregrupiranje namjenske industrije u skladu s novim potrebama, jer iskustva govore da su vojskama potrebnija sredstva i projektili protivzračne odbrane.
– Dobro je što imamo strane investitore u našim fabrikama, jer oni dovode i kupce. Međutim, treba nam kvalitetan odnos svih koji mogu doprinijeti da se to bolje posloži. Nemamo vezu između proizvodnje i škola koje školuju kadrove. Oni imaju perspektivu, tim prije što se NATO, shvatajući ozbiljnost situacije u Ukrajini, opredijelio da jača odbrambene kapacitete, a većina zemalja povećava vojne budžete.
Stvarni kapaciteti zapadnih zemalja trenutno ne zadovoljavaju njihove potrebe, pa kupuju gdje stignu. Ministarstvo odbrane bi moglo mnogo uraditi kada bi namjensku industriju posmatralo u oba entiteta ravnopravno i kada bi entiteti sarađivali, pa da rezultat bude na dobrobit cijele države – dodaje Višća, piše Avaz.
Ukupna vrijednost izvoza po godinama:
– 2023. godina 241.144.400,98 KM
– 2022. godina 196.023.892,06 KM
– 2021. godina 192.875.889,72 KM
– 2020. godina 141.005.039,13 KM
– 2019. godina 195.957.278,29 KM