Pad zarada zaposlenih od čak 10,6 odsto u Hrvatskoj u ovoj godini je tu zemlju svrstalo na prvo mjesto među državama EU, podaci su Eurostata, piše hrvatski portal Index.
To, prema tumačenjima stručnjaka, znači da suočavanje s posljedicama korona krize Hrvatskoj tek predstoji u narednih nekoliko veoma teških godina.
Statistika Eurostata pokazala je naime, da je Hrvatska više nego dvostruko nadmašila prosjek EU, u kojoj su dohoci zaposlenih u ovoj godini niži za 4,8 posto.
Glavne razloge smanjenja dohodaka eurostatističari vide u znatnom povećanju bolovanja koje je donijela pandemija virusa korona.
Takođe, upozoravaju da su mnoge firme “stavile ključ u bravu” ili rade skraćeno, kao i da su tokom “lockdowna” mnogi prestali s radom.
Posljedica toga, ukazuje se, su i otpuštanja, kao i neprodužavanje ugovora o radu na određeno vrijeme, ali i skraćeno radno vrijeme i izostanak sezonskog zapošljavanja. Sve u svemu, piše portal, manje odrađenih radnih sati, a time i niža primanja zaposlenih.
U analizi Eurostata ocjenjuje se i da su najveće žrtve korona krize mladi i radnici s ugovorima na određeno vrijeme, kao i samozaposleni.
Kaže se i da je korona kriza na tržištu rada teže pogodila žene nego muškarce.
Korona kriza je najteže pogodila uslužne djelatnosti, što znači da su veći udarac pretrpjele zemlje koje se oslanjaju na usluge, posebno na turizam i ugostiteljstvo, kao i zaposleni u tim sektorima.
Hrvatska svakako spada u tu kategoriju, budući da uveliko zavisi od turizma i pratećih djelatnosti.
U Eurostatovoj analizi se ističe i da su pad dohodaka ublažile mjere koje su države preduzimale da bi očuvale radna mjesta, što je bio slučaj i u Hrvatskoj.
Ekonomisti, sagovornici portala, procjenjuju da bi u Hrvatskoj pad zarada bio i veći da država nije uskočila, a znatno bi porasla i nezaposlenost.
Napominje se i da se hrvatska statistika razlikuje od podataka Eurostata i ne pokazuje isti pad zarada, a ekonomisti to tumače primjenom različitih metodologija.
