Na svjetskim valutnim tržištima kurs eura prema dolaru prošle sedmice je blago porastao, po prvi put nakon šest sedmica gubitaka, no znatno je oscilirao zbog nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni i trgovinskih tenzija.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle je sedmice oslabio 0,1 posto, na 94,05 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,45 bodova, najviši nivo od polovine novembra prošle godine.
Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,1 posto, na 109,50 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je kurs eura porastao 0,1 posto, na 1,1660 dolara.
Polovinom sedmice činilo se da će euro zabilježiti gubitak prema dolaru sedmu sedmicu zaredom, s obzirom da je njegov kurs zaronio na samo 1,1510 dolara, najniži nivo u 10 mjeseci.
Bila je to posljedica nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni nakon što je tamošnji predsjednik prvo odbio potvrditi vladu koalicije dviju protusistemskih stranaka Lige i Pokreta 5 zvijezda.
No, kasnije je ipak formirana koalicijska vlada, pa su izbjegnuti prijevremeni parlamentarni izbori.
Zahvaljujući tome, euro se do kraja sedmice oporavio i ponovno primakao nivou od 1,17 dolara.
Znatne oscilacije kursa bile su i posljedica trgovinskih napetosti jer je Washington krajem sedmice izvijestio da je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika.
Meksiko je odmah uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, dok je Kanada najavila carine na 12,8 milijardi dolara vrijedan izvoz SAD-a u tu zemlju. Protumjere je najavila i Evropska unija.
Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od marta, kad je predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put najavio carine na uvoz metala. Od tada trgovinske napetosti jačaju ili slabe, ovisno o tome odobri li Washington nekim zemljama izuzeće od carina ili ne.
Podršku dolaru pružili su, pak, u petak bolji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u SAD-u. U maju je broj zaposlenih porastao za 223 hiljade, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,8 posto, najniži nivo u 18 godina.
Više nego što se očekivalo porasle su i plaće, za 0,3 posto na mjesečnom nivou, što je potaknulo špekulacije da bi američka centralna banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata u ovoj godini.
Fed je već jednom ove godine, u martu, povećao ključne kamatne stope, a gotovo svi analitičari smatraju da iduće povećanje kamata slijedi već u junu. Potom bi centralna banka u septembru mogla povećati kamate po treći put u ovoj godini.
Nakon izvještaja o snažnom rastu zapošljavanju u SAD-u porasli su i izgledi za četvrto povećanje kamata Feda u ovoj godini. Tako sada trgovci novcem procjenjuju da postoji 36 posto izgleda da će Fed kamate povećati i u decembru, dok su prije tog izvještaja procjenjivali da šanse za to iznose oko 32 posto.
