Turska centralna banka u četvrtak je snizila svoju ključnu kamatnu stopu za 150 baznih bodova treći uzastopni mjesec, s 12 posto na 10,5 posto – uprkos inflaciji od više od 83 posto.
Tržišni analitičari očekivali su smanjenje od 100 baznih bodova, pa je potez ipak uspio mnoge iznenaditi uprkos sve većoj redovitosti smanjenja kamata u Turskoj.
Potrošačke cijene u zemlji od 84 miliona stanovnika popele su se u septembru na novi 24-godišnji maksimum od 83,45 posto, iako mnogi ljudi koji žive u Turskoj kažu da su se cijene osnovnih dobara u nekim slučajevima više nego utrostručile u prošloj godini.
Monetarna politika zemlje, kojom upravlja turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, temelji se na težnji za ekonomskim rastom i izvoznom konkurencijom, a ne na smirivanju inflacije.
Erdogan glasno zastupa neortodoksno uvjerenje da podizanje kamatnih stopa povećava inflaciju, a ne obrnuto, te je povećanje kamatnih stopa nazvao “majkom svih zala”.
Njegova politika stalno izaziva kritike i zbunjenost ekonomista i igra veliku ulogu u dramatičnom slabljenju turske valute, lire, koja je ove godine izgubila otprilike 28 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Lira je dotaknula najniži nivo svih vremena nakon novih vijesti, od 18,615 lira za dolar.
Turska valuta pala je za 50 posto u odnosu na dolar u prošloj punoj godini. Dok se deficit tekućeg računa Turske smanjio u avgustu zahvaljujući pomoći od prihoda od turizma, prema podacima Goldman Sachsa i dalje iznosi značajnih 3,1 milijardu dolara.
– Lira je i dalje slaba, stvarni prinosi su umjetno niski, inflacija je porasla, a tekući račun je i dalje u deficitu. Zbog toga su međunarodni ulagači posljednjih godina napustili tržište obveznica u lokalnoj valuti u Turskoj – napisao je Daniel Wood, upravitelj portfelja u William Blair Investment Managementu, u bilješci u četvrtak.
Turska centralna banka signalizirala je da će u novembru uslijediti još jedno smanjenje stope, ali to bi moglo biti posljednje smanjenje, rekavši da finansijski uslovi moraju ostati “podržavajući” za rast usred slabljenja potražnje.
Dodali su da se usporavanje strane potražnje i pritisci na proizvodnu industriju “pomno prate”.
– Odbor je procijenio poduzimanje sličnog koraka na sljedećem sastanku i okončanje ciklusa smanjenja kamatnih stopa – rekli su iz banke.
