Provedba reorganizacija rudnika je proces koji nema alternativu i zahtijeva punu angažovanost svih u Koncernu Elektroprivreddi BiH i šire društveno političke zajednice, maksimalnu svjesnost ozbiljnosti situacije, dijalog i iznalaženje rješenja sa minimalnim posljedicama za uposlene.
Uloga i odgovornost Sindikata u ovom procesu je također značajna. U protivnom, zadržavanje postojećeg stanja uz opstruiranje započetih procesa, a sve s ciljem očuvanja nepripadajućih privilegija svih u sistemu, je siguran put do kraha sa refleksijama koje će se odraziti na elektroenergetski sistem BiH i poziciju države u kontekstu poštivanja obaveza energetske tranzicije i neminovno će dovesti do gubljenja energetske neovisnosti i znatnog povećanja cijene električne energije, navodi se u saopćenju JP Elektroprivrede BiH.
Odlukama Vlade FBiH, JP Elektroprivreda BiH 2009.godine preuzela je vlasništvo nad sedam rudnika sa 10.460 zaposlenih.
Ovaj proces podrazumijevao je i suočavanje sa teškim, gotovo katastrofalnim stanjem, gubicima koji su u većini premašivali osnovni kapital, zastarjelom opremom, teškim uslovima za rad, nezadovoljstvom rudara, itd., ali i sa, nažalost, za standarde JP Elektroprivreda BiH potpunim izostankom radne i tehnološke discipline u većini rudnika, te preovladavajućim uticajem lokalnih politika i Sindikata na upravljanje rudnicima.
Godine 2009. dugovanja rudnika iznosila su 431,3 miliona KM po svim osnovama i ostvarivan je konstantni poslovni gubitak.
Od preuzimanja vlasništva 2009. do 2020. godine, JP Elektroprivreda BiH je u modernizaciju postojeće opreme uložila 312 miliona KM, broj uposlenih u sedam rudnika smanjen je sa 10.460 na 7.519 osoba, izvršeno je ujednačavanje naknada za topli obrok i regres na nivou Koncerna EPBiH, prosječna plata povećana je sa oko 800 KM koliko je iznosila prije ulaska u Koncern EPBiH, na oko 1200 KM koliko iznosi danas.
U proteklom periodu JP Elektroprivreda BiH je uz redovno ispunjavanje i izmirivanje svih obaveza prema rudnicima, kao vid finansijske podrške njihovoj likvidnosti, izvršila avansne uplate za ugalj u iznosu oko 240 miliona KM što čini gotovo jednogodišnju vrijednost ugovora JP Elektroprivreda BiH s rudnicima Koncerna EPBiH.
Rudniku Kreka je avansno plaćena proizvodnja za narednih 18 mjeseci.
Dvanaest godina poslije, stanje u rudnicima daleko je od onog kakvo se očekivalo.
Naprotiv, dugovanja (obaveze) po svim osnovama iznose više od 920 miliona KM, ukupni gubitak u 2020.godini 79 miliona KM, neefikasnost uzrokovana manjkavostima u organizaciji usložnjavala je postojeće i producirala nove probleme, opstojnost održavana zahvaljujući finansijskoj podršci JP Elektroprivreda BiH i poslovanju s kompanijom, ekonomska održivost nije obezbjeđena.
Efekti ulaganja u rudnike su nažalost skoro pa neznatni. Izostao je i domaćinski odnos prema nabavljenoj opremi koja je u velikoj mjeri devastirana i uništena što je dovelo do masovnog angažmana opreme lokalnih firmi ali i do pokretanja istraga nadležnih istražnih organa.
Bez obzira na ulaganje više od pola milijarde KM, podaci o dugovanjima i gubicima su neumoljivi i izričito i samo su posljedica izostanka sveobuhvatne reorganizacije koja je nužno morala pratiti ulaganja u rudnike i obuhvatiti reorganizaciju upravljanja i vraćanje upravljanja rudnicima iz ruku lokalnih politika i Sindikata u ruke vlasnika kapitala, optimizaciju radne snage i proizvodnih kapaciteta.
Kompleksnost situacije u rudnicima Koncerna EPBiH dodatno je osnažena globalnim svjetskim kretanjima u pogledu upotrebe fosilnih goriva i opredjeljenošću EU da se eksploatacije i upotrebe uglja za proizvodnju električne energije postepeno smanjuju do potpune eliminacije njegovog korištenja.
Status quo znači ne samo zadržavanje decenijske agonije već i vrlo ozbiljnu opasnost za njeno produbljivanje do neminovne kulminacije koja će rezultirati kolapsom rudnika sa ozbiljnim implikacijama na poslovanje JP Elektroprivreda BiH i ulogu i značaj preduzeća za stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema države.
Imajuću u vidu da buduće funkcionisanje rudnika Koncerna EPBiH ovisi od nužnosti urgentnog rješavanje pitanja njihovog poslovanja s jedne strane i s druge, ispunjavanja obaveza koje je preuzela država BiH, JP Elektroprivreda BiH pokrenula je u aprilu 2020.godine proces reorganizacije koji bi trebalo da osigura osnove za ekonomski održivo poslovanje i rad rudnika u periodu energetske tranzicije zasnovane na dekarbonizaciji, odnosno, prestanku korištenja uglja za proizvodnju električne energije i postepenom zatvaranju termoelektrana i rudnika.
U dosadašnjoj provedbi reorganizacije koja se odvijala u okolnostima uzrokovanih pandemijom koronavirusa, stručni timovi JP Elektroprivrede BiH u saradnji s rudnicima iz sastava Koncerna EPBiH, izvršili su potrebne analize i pripremu akata kojima se uređuju odnosi u Koncernu EPBiH.
Izmijenjeni su statuti rudnika, upravljačka struktura svedena je na jednu osobu – direktora, imenovani prokuristi iz JP Elektroprivrede BiH, doneseni pravilnici o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Zbog osjetljivosti pitanja sistematizacije radnih mjesta, pristupilo se detaljnoj analizi koja je pokazala da je za planiranu proizvodnju količina uglja potrebnih za rad termoelektrana neophodno 5.585 radnika. Prekobrojnih je 1.500 i isključivo iz administrativnog sektora.
Zastupajući bezrezervni stav da status svakog prekobrojnog uposlenika treba biti riješen na njemu prihvatljiv način, JP Elektroprivreda BiH obezbijedila je sredstva i ponudila mogućnost prekvalifikacije na potrebna radna mjesta i nastavak radnog angažmana u rudnicima kao i mogućnost raspoređivanja u postojeća i nova zavisna društva, kako bi bili podrška proizvodnji uglja na ekonomski prihvatljiv način.
Zakonski i socijalno prihvatljiv model prestanka radnog angažmana u rudnicima ponuđen je onim uposlenicima koji ne prihvataju prethodne mogućnosti, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP Elektroprivrede BiH.
